Zamišljen kao opsežna kronika američkoga Divljeg zapada, Blueberry prikazuje pustolovine izmišljenog lika Mikea Stevea Donovana, poznatog kao Blueberry, u povijesnom okruženju. Obuhvaćajući dva desetljeća druge polovine 19. stoljeća i vodeći čitatelja diljem Sjedinjenih Američkih Država, serijal dramatično uvlači Blueberryja u niz uzbudljivih, beskrajno složenih i za život opasnih situacija.
Blueberryja treba čitati onakvim kakav jest, akcijsku pustolovinu i čistu zabavu, a ne kao pravi prikaz Divljeg zapada. To je proširenje mitskog Zapada koji su izmislili spisatelj Ned Buntline i njegovi suvremenici, s novim dimenzijama koje su dodali novovjeki revizionisti. To je Zapad zamišljen onakvim kakav je trebao biti ili, po nečijem mišljenju, morao biti, pun uzbuđenja i junaštva, s uvijek spremnim revolverima, zveckajućim bodežima i svjetlucavim puškama, bijelim i crnim šeširima... mnogim crnim šeširima.
Vestern saga je hibrid dvaju klasičnih oblika američke popularne kulture: zapadnjačkih popularnih publikacija i stripova. Ironično, iako je osnovna inspiracija američka, projekt francuskog crtača Jeana Girauda i belgijskog scenarista Jean-Michela Charliera nastao je u tradiciji francusko-belgijskog stripa te pokazuje snažan utjecaj surovih špageti-vesterna snimljenih u Španjolskoj i Italiji. Ovakva međunarodna sinergija rezultirala je sjajnim proizvodom, koji dijelom predstavlja mitski američki Zapad 19. stoljeća, a dijelom ima moderan ton i perspektivu. Saga odražava svoje korijene u zapadnjačkim publikacijama s europskim prizvukom. U cjelini je točan odraz autentičnih zapadnjačkih okruženja, podsjećajući na fotografije iz prošlog stoljeća koje prikazuju pogranične gradove, vojne ispostave, pustinjske krajolike i običaje.
Pomno istražene priče temelje se na dokumentiranim činjenicama: skrivenom konfederacijskom zlatu, rudniku Izgubljenog Nizozemca, transkontinentalnoj željeznici, ratovima s američkim Indijancima i glasovitim revolveraškim obračunima. Stvarne osobe, poput Ulyssesa S. Granta, Cochisea, Bika Koji Sjedi, generala Georgea A. Custera, Sama Bassa, braće Earp i Wild Billa Hickoka, pojavljuju se uz prepoznatljive tipove likova. Vojnici, revolveraši, konobarice u salunima, ljudi miješanog podrijetla, nitkovi i lutalice preuzeti su iz vestern filmova, a zatim preoblikovani kroz bogatu maštu Charliera i Girauda. Rezultat je svježe prepričavanje poznatih događaja iz jedinstvene perspektive.
Međutim, što se tiče eksplicitnog nasilja – i jezika – Blueberry ide još dalje od mnogih novijih publikacija ili stripova. Više je Clint Eastwood atmosfera nego Zane Grey ili John Wayne. Njegovo europsko podrijetlo očituje se i u povremenom flertu s tabu temom, seksom, koja time postaje manje eksplicitna od nasilja.
Serijal je proizišao iz stripa Fort Navajo iz 1963., izvorno zamišljenog kao priča s više ravnopravnih glavnih likova. Međutim, već nakon prve dvije priče u središte je dospio Blueberry, lik koji je stekao iznimnu popularnost, pa je serijal poslije nastavljen pod njegovim imenom. I starije priče, objavljene pod naslovom Fort Navajo, u kasnijim su pretiscima ponovno izdane pod novim naslovom Blueberry.
Blueberry je netipičan junak vesterna: nije ni lutajući čuvar zakona koji privodi zločince pravdi ni zgodni kauboj koji "dojaše u grad, spasi ranč, postane novi šerif i oženi se učiteljicom".
Pravim imenom Michael Steven Donovan te indijanskim nadimkom Tsi-Nah-Pah (Slomljeni Nos), središnji je lik cijeloga serijala prvotno oblikovan prema francuskoj filmskoj zvijezdi Jean-Paulu Belmondu. Odvažan junak i antijunak koji spaja bistrinu i fizičku snagu, vješt je borac, izvrstan igrač pokera i zavodnik. Premda je odrastao na Jugu, odbacuje ropstvo, a poslije svoje stavove o jednakosti proširuje i na druge potlačene manjine, osobito američke Indijance. Izvana djeluje samouvjereno, ali u sebi preispituje svoje motive i postupke, istodobno pronalazeći domišljate načine rješavanja problema. Ima istančan osjećaj časti, snažno razvijen nagon za preživljavanje i nepokolebljivu odlučnost, ali malo poštovanja prema autoritetu ili stezi.
Michael Steven Donovan, rođen 1843. na plantaži Redwood u blizini Auguste u Georgiji, sin je bogatog južnjačkog plantažera i u početku je uvjereni rasist. Uoči Američkoga građanskog rata Donovan je prisiljen pobjeći na sjever nakon što mu je podmetnuto ubojstvo oca njegove zaručnice Harriet Tucker, vlasnika plantaže. Dok bježi prema granici s Kentuckyjem, spašava ga Long Sam, odbjegli afroamerički rob s imanja njegova oca, koji svoj nesebični čin plaća životom. Kad ga od južnjačkih progonitelja spasi ophodnja Unijine konjice, Donovan, nadahnut prizorom grma borovnice, uzima prezime Blueberry kao pseudonim. Tijekom njegova bijega već je izbio rat između saveznih država. Nakon pristupanja vojsci Unije postaje protivnik svih oblika diskriminacije i bori se protiv Konfederacije. Budući da je i sam južnjak, najprije se prijavljuje kao trubač kako ne bi morao pucati na svoje nekadašnje sunarodnjake. Poslije nastoji zaštititi prava američkih starosjedilaca.
Svoje pustolovine na Divljem zapadu započinje ubrzo nakon rata kao poručnik konjice Sjedinjenih Američkih Država. Na brojnim putovanjima Zapadom Blueberryja često prate njegovi pouzdani drugovi: ostarjeli bivši tragač za zlatom i okorjeli pijanac Jimmy MacClure te šutljivi bivši izvidnik Red Wooley, poznat po nadimku Red Neck. Mnogi se likovi ponovno pojavljuju iz epizode u epizodu. Zlikovci koji se suprotstavljaju Blueberryju obično završe mrtvi ili osramoćeni.
Priče, koje istodobno potvrđuju i razgrađuju klišeje mitologije Divljeg zapada, prožete su prepoznatljivo francuskim idealima slobode, jednakosti i bratstva. Blueberry pritom simbolizira potpuno slobodan duh. Kao čovjek prilagodljivih moralnih načela, odbacuje svoje južnjačko nasljeđe kako bi se borio na strani Sjevera, a taj postupak određuje njegov stav tijekom cijele sage.
Tijekom 19. stoljeća žene, Afroamerikance, američke Indijance, Amerikance hispanskog podrijetla i pripadnike drugih etničkih skupina smatralo se manje vrijednima u Sjedinjenim Američkim Državama, čije je stanovništvo bilo većinom bjelačko i mačističko. Iako su njihove društvene uloge u serijalu Blueberry prikazane realistično, autori svjesno nastoje pokazati štetne posljedice diskriminacije. Glavni lik ne pravi razlike po boji kože i prema svima se odnosi kao prema ravnopravnima. Blueberryju je važnija temeljna razlika između dobra i zla nego procjenjivanje vrijednosti likova prema rasi ili spolu, pa se likovi iz svih skupina pojavljuju i kao junaci i kao zlikovci.
Dio Blueberryjeve iznimne popularnosti proizlazio je iz njegove buntovnosti i protivljenja ustaljenom poretku, osobina koje mu je Charlier namjerno dao iako to nije bilo uobičajeno za njegove likove u drugim stripovima. Time ga je učinio suprotnošću ostalim besprijekornim stripovskim junacima koji poštuju zakon. To je, međutim, odgovaralo prevladavajućem ozračju kontrakulture 1960-ih, kada je Blueberry nastao, čijem utjecaju ni desno orijentirani konzervativac Charlier nije mogao potpuno izmaknuti. Potaknulo ga je to na malo kreativnog eksperimentiranja Blueberryjevim likom. Charlier je slabosti obično ostavljao važnijim sporednim likovima, poput Blueberryjeva nesavršenog prijatelja Jimmyja McClurea, kako bi svojim pričama dao dozu vedrine i ljudskosti.
Blueberry je u početku bio uobičajeni vestern s europskim prizvukom, koji je s vremenom postajao sve bolji. Prve priče u serijalu Fort Navajo bile su opširne, a radnje pune klišeja. Crteži su bili kruti i formalni. Vizualni izgled i ritam serijala znatno su se poboljšali kako su scenarist i crtač sve sigurnije vladali građom i oslanjali se na međusobne prednosti. Charlier je postao vješt u pripovijedanju izrazito složenih priča i istodobnom vođenju desetaka stvarnih i izmišljenih likova, pritom ostajući u granicama povijesne vjerodostojnosti. Giraud je u međuvremenu nastavio eksperimentirati tehnikama pripovijedanja nizom dinamičnih kadrova. Bilo u svojem epskom vestern stripu bilo u drugim djelima širega raspona (kao Moebius), pokazuje izniman dar za odabir odgovarajućeg oblika kadra, savršenog kuta gledanja i upravo one količine detalja koja je potrebna da bi priča tekla i istodobno bila vizualno zanimljiva.
Kao serijal složene radnje, s brojnim likovima i povijesnim uporištem, Blueberry u svakoj priči sadrži obilje teksta putem oblačića s govorom i mislima, uvodnih objašnjenja, tekstualnih okvira i natpisa te zvučnih efekata. Malo je dvostraničnih prikaza bez ikakva teksta. Charlierovi sažeti dijalozi i britka duhovitost čine toliku količinu informacija lako čitljivom. Giraudovi detaljni, realistični crteži i maštoviti rasporedi kadrova daju priči dubinu i jasnoću te je oživljavaju. Ostali scenaristi, crtači i koloristi koji su sudjelovali u radu ostali su vjerni izgledu, ugođaju i namjeri tvoraca stripa, premda su kasniji pripovjedni ciklusi, osobito u serijalu Mladost Blueberryja, postali kraći i manje zamršeni.
Priče o Blueberryju podijeljene su na četiri razdoblja. Blueberry (dvadeset tri sveska, od kojih su neki prvotno objavljeni pod naslovom Poručnik Blueberry) sadrži radnju koja obuhvaća razdoblje od 1868. do 1881. godine. Mladost Blueberryja (devetnaest svezaka) ponajprije se bavi godinama Građanskog rata, uz retrospektivne prizore iz ranijih razdoblja. Marshall Blueberry (tri sveska) usredotočen je na kasne 1860-e, dok se Mister Blueberry (pet svezaka) kreće naprijed i natrag kroz vrijeme.
Blueberry u Europi ima status institucije, baš kao Batman i Superman u Sjedinjenim Američkim Državama. Europljane odavno fascinira američka prošlost. U 19. stoljeću s velikim su zanimanjem čitali prevedene romane autora poput Jamesa Fenimorea Coopera i Zanea Greya. Poslije su masovno posjećivali putujuće predstave Buffalo Billa Codyja po europskim gradovima.
U 20. stoljeću Europljani su počeli s velikim zanimanjem čitati brojne domaće stripove s vestern tematikom, od kojih su mnogi bili nadahnuti američkim stripovima, filmovima i televizijom. Spomenimo samo popularnost Trojice u mraku i Starog Mačka kod nas te Winnetoua u Njemačkoj. Stripovi na francuskom jeziku kao što su Lucky Luke, Tex, Jerry Spring, The Adventures of Chick Bill, Durango, Sergeant Kirk, Comanche, The Adventures of Jim Cutlass, Priest i Buddy Longway održavali su zanimanje za američki Divlji zapad. Ipak, nijedan nije imao tako trajan utjecaj kao Blueberry.