Međunarodni PEN centar ovih dana iznimno brine za književnička i novinarska elementarna prava u dvije zemlje Kubi i Bjelorusiji. I dok se na Kubi nastavlja represija prema istaknutim umjetnicima, kao što su to svestrani pjesnik i glumac Alexander Diego Gil, koji je doduše, pušten iz pritvora, ali mu prijeti zatvorska kazna, zaoštrava se situacija u Bjelorusiji. Tamošnje su vlasti najavile zabranu rada čak i bjeloruskom centru PEN-a na čijem je čelu dobitnica Nobelove nagrade za književnost Svetlana Aleksijevič. Nobelovka je već prošle godine iz političkih razloga napustila Bjelorusiju, te se skućila u Berlinu, no kada je prije pet dana iz Berlina avionom trebala putovati u Poljsku, na književni festival u Wroclawu, pretrpjela je gotovo nevjerojatno maltretiranje.
Na berlinskom aerodromu duže su vrijeme kontrolirali njenu prtljagu, pa je zakasnila na avion, te je u Wroclaw morala otputovati automobilom!? Dio medija, za taj je nevjerojatni skandal optužio bjeloruske vlasti koje su prije par mjeseci skrenule i strani avion Ryanaira kako bi mogle privesti bjeloruskog aktivista i novinara, disidenta i Lukašenkovog protivnika Romana Protaševiča.
Ovih su dana sudske vlasti zamrznule i bankovne račune bjeloruskog PEN-a što se smatra uvodom u njegovu potpunu zabranu. Vlast se počela oštro ponašati prema bjeloruskom PEN-u zbog njihovog godišnjeg izvještaja u kojem su izbrojili 621 kršenje prava kulturnog sektora o to samo u periodu od siječnja do srpnja ove godine. Žrtve tih kršenja ljudskih prava nisu samo umjetnici, nego i izdavači, distributeri knjiga, pa čak i čitatelji. Bjeloruski PEN bilježio je i zabranjen uvoz knjiga, cenzuru, pljenidbu računala, telefona i knjiga, zamrzavanje računa, pretres stanova... Najčešće mete bjeloruskih sigurnosnih snaga su glazbenici, pisci i kazališni umjetnici, od kojih su neki samo sudjelovali u mirnim protestima. Bjelorusija trenutno ima 526 političkih zatvorenika, a među njima je i 39 kulturnih djelatnika poput pisca Pavla Sevijarneca, pjesnika Maksima Znaka i Ihnata Sidorčika te autora zatvorske literature Mikole Dziadoka.
Pod znakom pitanja je i rad čitavog niza udruga civilnog društva s područja umjetnosti i obrazovanja, baš kao i preostalih nezavisnih medija. Centar za zaštitu ljudskih prava obavijestio je javnost da su sigurnosne agencije samo u srpnju obavile više od 200 pretresa stanova i ureda novinara i aktivista. U pritvoru su i 32 novinara koji ili čekaju suđenje ili čekaju na izdržavanje kazne. Politička represija u Bjelorusiji pojačana je nakon lanjskih predsjedničkih izbora, kada su diljem zemlje izbili protesti protiv predsjednika Lukašenka koji je na tim izborima izborio šesti predsjednički mandat. Nakon tih izbora i višemjesečnih protesta, uhapšeno je 35.000 ljudi.
Bjeloruski pisac i prevoditelj Dmitri Plax, inače član Švedskog PEN-a upozorio je na činjenicu da je današnja Bjelorusija "klasična fašistička država, te da zbog toga Zapad mora djelovati, inače će doživjeti svoj kraj. Bjelorusija je poligon, laboratorij njene velike susjede. Ako Rusija postane totalna fašistička država, to će utjecani na čitav svijet, a posebno na Europu. Bjelorusizacija Rusije se već događa, ali još nije dovršena", upozorava Plax.
Ma izaberite si za šefa države Plenkoševiča - i užičko kolo budete smjeli plesati svaki dan. A Pupavac vam bude dirigent i svi u Hrvatskoj, pardon, Rvackoj, vam budu zavidni na tak divnom premijebešgaru...