Alen Muhić, koji je svoju potresnu životnu priču nedavno ispričao Aleksandru Stankoviću u emisiji "Nedjeljom u 2", 6. studenog ponovno dolazi u Zagreb, ovoga puta kako bi u Scenoteci predstavio svoju knjigu "Ja sam Alen". Promocija knjige počet će u 17 sati, otvorit će ju Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Nj.E. Elma Kovačević Bajtal, a zatim će uslijediti panel rasprava na kojoj će sudjelovati Alen Muhić (autor knjige), Ajna Jusić (predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata) te Petra Amalia Bachmann, programska suradnica Inicijative mladih za ljudska prava. Naravno, pitanja autoru moći će postaviti i publika, koja će u Scenoteci također moći kupiti knjigu.
"Ja sam Alen" biografija je čovjeka koji je rođen kao dijete rata. Naime, njegova biološka majka silovana je 1993. godine u Foči, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Domar bolnice Muharem Muhić svakodnevno ga je vodio kući svojoj supruzi Adviji i kćerima Almiri i Jasmili, a na kraju su ga i posvojili. Alen je imao devet godina kada je saznao da Advija i Muharem nisu njegovi biološki roditelji i da je njegov biološki otac silovao njegovu biološku majku.
U trenucima kad bi ga pitali "čiji si ti?", Alen nije dvojio. "Uvijek sam govorio da sam Muharemov i Advijin jer to i jesam", naglasio je. Govoreći o svemu što je proživio, priznao je kako su mu ti trenuci i danas izuzetno bolni, te da su ga emotivno oblikovali. Alen je odlučio progovoriti o teškoj temi i napisati knjigu naslovljenu "Ja sam Alen".
Unatoč svemu, Alen nije dopustio da mu porijeklo određuje sudbinu. Umjesto mržnje, izabrao je ljubav, oprost i borbu za ljudsko dostojanstvo, a ova knjiga otkriva njegov osobni put – od tragičnih početaka do postajanja simbolom hrabrosti, humanosti i nade. "Ja sam Alen" zato nije samo svjedočanstvo o ratu, već priča o snazi duha, potrazi za identitetom i nevjerojatnoj sposobnosti oprosta. Ako tražite knjige o stvarnim životnim pričama, oprostu i prevladavanju trauma, "Ja sam Alen" je štivo koje će vas duboko dirnuti.
Alen Muhić, zajedno s udruženjem Zaboravljena djeca rata, dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja, a posebice valja istaknuti Nagradu za ljudska prava Sveučilišta u Oslu te američku Nagradu za žensku hrabrost. Također, Muhić i udruženje utjecali su na izmjenu Zakona o civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini i dodavanje kategorije djece rođene iz čina ratnog silovanja u taj zakon, kojeg su zatim priznali Federacija Bosne i Hercegovine te Distrikt Brčko.