Zapošljavanje koje oslobađa poslodavce od prekrutih zakona

Prosjek privremeno zaposlenih radnika u EU na 100 stanovnika koji se uzimaju preko agencija za privremeno zapošljavanje je 1,7 posto prema podacima otprije dvije godine, dok je u Hrvatskoj taj prosjek tek oko 0,2 posto. Uzme li se u obzir da imamo oko 1,5 milijuna zaposlenih u zemlji, računica pokazuje da je njih tek 3000 zaposleno preko agencija za privremeno zapošljavanje.

Rješenje za snalažljive

Privremeno zapošljavaju ponajprije tvrtke koje trebaju sezonske radnike ili pak određeni profil radnika za neki projekt, a najčešće je riječ o radnicima niže stručne spreme. U Hrvatskoj takav oblik zapošljavanja nije star ni desetljeće, ali je postao sve popularniji među tvrtkama, posebno u vrijeme krize, kada se zabranjuje novo zapošljavanje. Jer radnici zaposleni privremeno nisu stalni zaposlenici tvrtke, odnosno o njima brigu vodi agencija, koja im i isplaćuje plaću.

– Upravo zbog nesigurnosti na tržištu porastao je interes za privremeno zapošljavanje, a osim stranih kompanija koje su se tom uslugom na domaćem tržištu najviše koristile, sve više je prepoznaju i domaće tvrtke – komentira Tomislav Hanžek, direktor Electusa, agencije za privremeno zapošljavanje. Ta je tvrtka, primjerice, ove godine napravila velik posao, brzo je pronašla 200 privremenih zaposlenika za skup EBRD-a, koji je ove godine održan u Zagrebu.

Daniel Divjanović, direktor Dekre, kaže kako se radnici najčešće uzimaju zbog sezonskih poslova ili zbog dugoročnijeg bolovanja. Nekada to znaju biti i human resources razlozi, odnosno kada je potreban odabir najboljih kadrova među znatno više prijavljenih.

No postoje i neki drugi razlozi zbog kojih se tvrtka odlučuje na privremeno zapošljavanje. Primjerice, nekima je u interesu da ostanu na manje od dvadeset zaposlenih kako bi izbjegli donošenje pravilnika o radu – kaže Petar Lovrić iz agencije Kadus. Dodaje kako kroz privremene zaposlenike tvrtka dobiva besplatan know-how, a i izbjegava složenu administraciju propisanu novim zakonom.

Primjedbe sindikata

Otkad se taj oblik zapošljavanja javio na tržištu, sindikati upućuju prigovore zbog malih prava koja imaju ti radnici u odnosu na one stalno zaposlene, što se prije svega odnosi na plaće. No zakon je jasan i kaže da plaća mora biti jednaka za privremeno i stalno zaposlene osobe, a naši sugovornici kažu da to poštuju. No, iznimaka ima pa se događa da neke tvrtke potrebno radno mjesto preimenuju u neko drugo radno mjesto, za koje je potrebna niža stručna sprema, dakle i slabije plaćen radnik.

– Agencija za uslugu privremenog zapošljavanja prima naknadu koja se kreće od 10 do 12 posto, ovisno o veličini tvrtke.

Tako tvrtke s više od 50 ljudi plaćaju proviziju od 10 posto, srednje oko 11 posto, a mali 12 posto – kaže Divjanović.

Kristijan Došen iz Smart Flexa dodaje da se ponekad mora ugovoriti i rizik od mogućeg izostanka s posla pojedinog radnika ili bolovanja jer to ide na teret agencije.

– Zato je praktičnije fiksnu proviziju dogovoriti ako je privremeni radnik barem pola godine u nekoj tvrtki – kaže Došen.

Prosjek privremenog zapošljavanja na domaćem tržištu je četiri mjeseca.

Jednostavnost i fleksibilnost najvažniji su čimbenici privremenog zapošljavanja. Došen, primjerice, spominje slučaj Nizozemske gdje je takvo zapošljavanja u Europi najrazvijenije, a to je rezultiralo najmanjom stopom nezaposlenosti u EU. Osim toga, i troškovi za tvrtke su niži uzmu li se u obzir samo oni početni od oglasa u novinama ili selekcija.

Općepoznata je teorija da su vidljivi znakovi oporavka ekonomije kada raste potražnja za privremenim zapošljavanjem. No iako je i kod nas ove godine trend takvog zapošljavanja u porastu, razlog tome, kaže Kristijan Došen, ipak nije oporavak, nego činjenica da je kod nas privremeno zapošljavanje tek na počecima razvoja.