zoran bohaček

'Zakon o kamati smanjit će kredite i ljudi će se okrenuti crnom tržištu'

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
'Zakon o kamati smanjit će kredite i ljudi će se okrenuti crnom tržištu'
30.04.2014.
u 10:30
Zatezna kamata koja za samo jedan postotni bod nadmašuje ugovornu motivira neplaćanje i produbljuje nelikvidnost
Pogledaj originalni članak

- Nismo protiv, a nismo ni za oporezivanje štednje. Ne znamo u kojem će obliku država uvesti porez, ni je li napravljena procjena učinaka – poručio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček s redovitog brifinga, napominjući da se ne radi o porezu na štednju, nego na kamate.

A porezne olakšice?

Činjenica je, kaže Bohaček, da postoji u većini država EU, te da građani koji imaju štednju u EU ili poreznim oazama moraju podatke slati našoj Poreznoj upravi, a ona prvi put sad šalje svoje podatke tim zemljama.

– Selidba štednje da bi se izbjegao porez nije vjerojatna, no ako banke to žele kompenzirati rastom kamata na depozite, posljedica će biti i rast kamata na kredite – kaže Bohaček. Ističe da neke zemlje imaju porezne olakšice na kamate na kredite, najčešće na stambene, koje su kod nas ukinute, na investicije, kupnju trajnih dobara pa čak i kupnju automobila. Problematičnijim smatra Zakon o kamati koji će, nakon donošenja, Hrvatska imati jedina među zemljama EU. Većina ih radi sprečavanja lihvarenja ima ograničenje kamate na 50, 75, 100 ili 200% iznad prosječne kamate.

– Rizičnije skupine stanovnika neće moći sudjelovati na legalnom tržištu kredita, jer su za njih kreditni proizvodi skuplji. Ako imamo limit koji zadire u tržište, tad ti proizvodi mogu nestati. Potražit će ih na nelegalnom tržištu financijskih proizvoda koje kod nas, unatoč najavama i propisima, cvjeta – upozorava Bohaček te dodaje da zatezna kamata koja tek za jedan postotni bod nadmašuje ugovornu kamatu nema kazneni element te motivira neplaćanje i produbljuje nelikvidnost. Jedna od posljedica moglo bi, kaže, biti smanjenje kreditiranja, a time i gospodarske aktivnosti.

– Možda će lihvari kreirati zaposlenost – sarkastično je primijetio.

Niža potrošnja

Vladu proziva da nije napravila analizu učinaka zakona, a ako i jest, nije je objavila. Prema podacima iznesenim u medijima, koji se pozivaju na procjenu HNB-a, banke bi mogle ostati bez dodatnih 70 milijuna kuna kamatnih prihoda.

– Još 70 milijuna kuna niži prihod od kamata na 110 milijuna kuna koje je već “izbio” Zakon o potrošačkom kreditiranju sigurno neće ugroziti sigurnost bankarskog sustava, u tome se slažemo s HNB-om, no smanje li se krediti stanovništvu 10%, to je milijarda kuna manje za potrošnju – izračunali su u HUB-u. Poručuju i da građani ne mogu računati na masovni otpis dugova, već na pojedinačne dogovore.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

2X
2Xgeneral
17:52 01.05.2014.

Šteta što takav kapacitet trune u Hrvatskoj!!!!

Avatar kamenjar
kamenjar
17:55 01.05.2014.

ako danas uzmeš kredit u hrvatskim bankama sa nekom kamatom oko 8 % ,,,,, evo nekih 25 000 eura za 25 godina vratit ćeš tim istim bankama preko 52 000 eura ---------------------- jeli ovo crno tržište , lihvarenje, pljačka, otimanja, ....................