Vujčić: Raste uvoz kapitalnih dobara, mogli bismo imati značajnije investicije

Slijedi nam nekoliko godina slabijih ekonomskih rezultata, rast u regiji dosegnuo je vrhunac i s prosječnih 3,8 posto u 2018. trebao bi pasti na 3,3 posto, a dogodine na 3,2 posto – objavio je EBRD prognozu za gospodarstvo u predstojećem razdoblju na svojoj Godišnjoj skupštini u jordanskom Ammanu koja se, unatoč takvim najavama, ove godine odvija pod motom „Energiziranje gospodarstava“. Jer će prosječan rast u 2018. i 2019. ipak biti viši od prosjeka za razdoblje od 2014. do 2016. Prognozu za Hrvatsku za tekuću godinu povećali su za 0,1 postotni bod, na 2,8 posto, što je  jednako kao i lani, ali usporavanje u odnosu na 3,2 posto koliko smo imali 2016., jednim dijelom i jer su se „istrošili“ benefiti koje je donijela mini porezna reforma.

– Pad dolazi ponajprije iz rasta uvoza, a rast dolazi iz dobre turističke sezone, jake potrošnje kućanstava i investicija. Nastavlja se fiskalna konsolidacija sa suficitom od 0,8 posto BDP-a. Iako javni dug pada od 2016., još uvijek je 78 posto BDP-a. Rani indikatori pokazuju da se može očekivati vjerojatno još jedna rekordna turistička sezona – analizirali su u EBRD-u hrvatsko gospodarstvo kojem prognoziraju i bolju iskoristivost EU fondova.

Rizik za kratkoročno usporavanje još uvijek vide i u zbivanjima oko Agrokora. Guverner HNB-a Boris Vujčić, koji također sudjeluje na Godišnjoj skupštini EBRD-a, komentira kako su im prognoze više – manje u skladu s HNB-ovima i najavama EK-a. Izvoz je još glavni motor rasta, ali s manje pozitivnim neto doprinosom jer raste i uvoz.

– Dobro je što su komponenta koja raste u uvozu kapitalna dobra, što može značiti da ćemo sad vidjeti značajnije investicije koje su izostale u 2017. kad smo imali podbačaj u odnosu na naše prognoze – optimističan je Vujčić koji napominje da prvi put nakon krize imamo i rast kreditiranja stanovništva, od oko 3 do 3,5 posto te rast kredita poduzeća od oko 4 posto, znači više od rasta BDP-a.

Pozitivan je doprinos i rasta potrošnje. Kad je posrijedi financiranje EBRD-a, ističe da smo mi jedna od zemalja koja je najviše koristila njihove kredite mjerene iznosom po stanovniku, ukupno oko 3,6 milijardi eura.

– Sad se interes EBRD-a seli na manje razvijene regije, prema istoku. Fokusirani su na područja za koja smatraju da više trebaju njihovu pomoć – pojašnjava guverner.

U Hrvatskoj trenutačno EBRD financira šest projekata s državnim jamstvima, a polovica njihove izloženosti je i u privatnom sektoru. Financiranje je vrlo povoljno, Vujčić napominje da i kompanije srednjeg rejtinga, pa i ispod njega, mogu dobiti kredite uz kamatu od 1,8 do 2,2 posto. Da su projekcije EBRD-a usklađene i s onima Vlade RH, potvrdio je ministar financija Zdravko Marić.

– Prošlu godinu Hrvatska je povećala privatne investicije za više od 7 posto, no ima prostora i za poboljšanje javnih investicija, ponajprije onih koje se financiraju iz EU fondova – kaže Marić.

Jedna od tema skupa je i jačanje otpornosti na klimatske promjene, a na pitanje kakvi bi stvarno bili podaci o BDP-u da se uključi njihov trošak, guverner je ustvrdio da se klimatske promjene na neki način već uzimaju kao trošak u ekonomskim izračunima, gdje je u značajnoj mjeri prisutna subvencija za proizvodnju „zelene“ energije.

– No, BDP se desetljećima ovako mjeri, inače ne bismo znali što mjerimo, pratiti kako se stvari mijenjaju – smatra Vujčić. Kao najveći geopolitički rizik vidi trgovinski rat koji bi mogao usporiti investicije, a posljedice izlaska SAD-a iz sporazuma s Iranom na globalnu ekonomiju još je, kaže, nemoguće utvrditi jer se ne zna ni hoće li Iran ostati u sporazumu.