Vino pada u drugi plan!? Po zagorskim bregima berba piva

Unatoč tomu što su Zagorci poznati ljubitelji vina i gemišta te obožavaju svoje trsja i klijeti, u Zagorju se pojavio novi trend – proizvodnja domaćeg piva. Anđelko Zrinski iz Stubičkih Toplica tome se posvetio prije tri godine.

Sa svojom opremom

– Nisam ljubitelj piva, ali me zanimalo kako ono nastaje. Bio je to čisti izazov. Počeo sam s jednim loncem i ekstraktima, a danas imam kompletnu aparaturu, odnosno tri lonca za proizvodnju 30 litara svog piva – pokazuje nam zagorski pivar. Sam je napravio i svu opremu, jer to se ne može nigdje kupiti, a recepture je tražio po internetu.

– Osnovni sastojci koje ja koristim su ječmeni slad, voda, kvasac i hmelj. Ječam se namoči na temperaturi vode od 67 stupnjeva, na toj se temperaturi škrob iz ječma pretvara u šećer. Ta pretvorba traje sat vremena, onda se iscijedi u drugu bačvu gdje mora otkipjeti zajedno s hmeljem. Nakon što se ohladi, pretoči se u staklenu posudu, dodaje se pivski kvasac te se nakon tri tjedna pivo pretače u boce, dodaje se mala količina šećera koji se karbonizira, što izaziva pjenu. Nakon tehnološkog postupka pivo je najbolje za piće tek nakon dva mjeseca – objasnio nam je Anđelko svoju tehnologiju kućne radinosti proizvodnje piva, kojem je to ponajprije hobi, zadovoljstvo i gušt.

Pivo podijeli s pajdašima. Anito Petanjek iz Krapine pivo proizvodi od jeseni prošle godine. On je također u taj posao krenuo iz znatiželje.

– Zanimalo me je to. Kod nas u Zagorju sve se vrti oko vina, o vinu svi sve znaju pa me je kopkalo: ako možemo napraviti vino, pa zakaj ne bismo mogli i pivo – razmišljao je Anito i krenuo u istraživanje.

– Kod nas ima malo literature o samoj proizvodnji, uglavnom sam tražio po internetu. Kod same opreme potrebne za proizvodnju pomogao mi je tata Vlado, a ostalo je bila moja briga. Nabavio sam ječam, ječmeni slad, hmelj i pivski tekući kvasac.

Ječam, slad i hmelj kuham u specijalno izoliranoj posudi s vodom, dok za kvasac imam posebne laboratorijske tikvice. Nakon što se smjesa ohladi, stavljam je u protočni hladnjak iz kojeg tekućina curi u staklenu posudu. Za maksimalno 40 litara piva treba mi devet kilograma ječmenog slada i do sto dekagrama hmelja – rekao je Anito, koji je do sada isprobao sedam vrsta piva, svijetlo i tamno, sve s prirodnim sastojcima za sebe, obitelj i prijatelje.

Razne kombinacije

Supruga Maja izdvojila je pšenično pivo kao najukusnije, a Anito ga je dobio od pedeset posto pšeničnog slada i 50 posto ječmenog slada.

– Raznim kombinacijama hmelja dobivam arome, a za crnu varijantu ječam se treba popržiti i za crno pivo sastojci se kuhavaju na temperaturi višoj do 65 stupnjeva – objasnio je Anito.

>> Zašto pivo ima tako dobar okus i zašto ga volimo?