Veća zaštita burzovnih ulagača

O nedavnim odlukama Vlade o prodaji dionica HT-a i Ine putem javne ponude, državnom proračunu, javnom dugu, monetarnim restrikcijama te novinama u Zakonu o vrijednosnim papirima uoči konferencije u Opatiji s temom Financijske usluge i monetarna unija te konferencije Hrvatske udruge korporativnih rizničara, razgovarali smo s Antom Žigmanom, državnim tajnikom Ministarstva financija.

VL: Na skoroj konferenciji u Opatiji govorit ćete o novom Zakonu o vrijednosnim papirima. Što on donosi?
ŽIGMAN: Riječ je o izmjenama i dopunama zakona, odnosno o usklađivanju s trima direktivama kojima ćemo se uskladiti i približiti Europskoj uniji, točnije njenoj pravnoj stečevini. Iz toga će proizaći deset novina.
Definirat će se i uvesti izvedenice, odnosno derivati, kao i financijski instrumenti kojima se trguje na burzi, i to u okviru odvojenih burzovnih sekcija. Nadalje, ojačat će zaštita tržišta, posebice ulagača. Manipulatori mogu utjecati na tržište i stabilnoj ekonomiji poremetiti dobre indikatore. To treba spriječiti i onemogućiti.
Uvodi se i model posebne burzovne trgovine  market making, i to na način posebne procesne odvojenosti od trgovine vrijednosnim papirima za investitore. Taj model ima utjecaj na povećanje likvidnosti tržišta i stabilnost cijene dionice pojedinog izdavatelja. Godišnje će izvješće, prema novim odredbama, biti elementarno pravo dioničara, i morat će ga dobiti. Radi definiranja vlasničke strukture burze, utvrdit će se da pojedini dioničar može imati određen udio u ukupnom broju glasova, i to tako da se vlasništvo može steći bez obzira na članstvo na burzi. Povećava se temeljni kapital burze s milijun na pet milijuna kuna te se ukida odredba kojom je prijenos dionica nužno povezan s članstvom na burzi.

VL: Kako komentirate odluku Vlade o prodaji dionice HT-a i Ine putem javne ponude?
ŽIGMAN: To su dvije važne odluke za razvoj i budućnost tržišta kapitala. Naime, Pliva polako nestaje s tržišta kapitala. Za tržište je napravila puno jer je iznimno dugo ostala na njemu, dugo je opstala i pokazala da se na hrvatskom tržištu može omogućiti dinamična trgovina vrijednosnim papirima. Odluka vlada da ide na IPO Ine te da se i HT izlista na burzi sigurno će pridonijeti daljnjoj dinamici tržišta kapitala. Omogućit će da kapital koji će doći kod investitora bude opet investiran na tržište i da ima dinamičnu budućnost.

VL: Vlada je predstavila i novu populacijsku politiku, ima li za nju mjesta u proračunu?
ŽIGMAN: Te mjere populacijske politike uklopili smo u fiskalne projekcije. Rađene su u suradnji s Ministarstvom financija, a državna riznica, točnije ljudi koji procjenjuju fiskalni učinak, radili su na procjeni fiskalnog učinka financijske politike. Dakle, sve mjere fiskalne politike uključene su u projekcije i uklapaju se u dinamiku fiskalne politike. I tu se ogleda strukturni pomak u Ministarstvu jer resori doista surađuju.

VL: Je li guverner Rohatinski pretjerao u najnovijim mjerama vezanim uz poslovne banke?
ŽIGMAN: Bila je to očekivana mjera. HNB ima obvezu određenim instrumentima utjecati na kretanje vanjskog duga. Posljednja dva mjeseca dug je bio smanjen, no riječ je o sezonskom karakteru, i bitno je da se taj trend ponovno ne preokrene i da se spriječi da dođe do uzleta u suprotnom smjeru.

VL: Kritičari vlasti tvrde da je HNB odradio posao i umjesto Ministarstva kad je riječ o kroćenju vanjskog duga?
ŽIGMAN: Deficit državnog proračuna bio je  6,3 posto u 2003. godini što je 12,5 milijardi kuna; danas je tri posto, a to je šest i pol milijardi kuna. U tom je smislu država uštedjela gotovo deset milijardi kuna, smanjenjem deficita, odnosno 1,5 mlrd. eura, što je pet posto vanjskog duga.
To je konkretan i opipljiv doprinos fiskalne konsolidacije vanjskog duga. Instrumenti HNB-a ne odnose se na državu. Mogli smo se zadužiti vani i bez problema povećavati vanjski dug. Fiskalna politika provodila se u Ministarstvu, i u tom je smislu država napravila golem korak.

VL: Prigovara vam se da je umirovljenički dug izostavljen iz deficita.
ŽIGMAN: Stvar je vrlo jednostavna: proračunski deficit jednak je javnom dugu. Dug umirovljenicima nastao je u devedesetima. Trebali bismo izvrtjeti cijelu statistiku ne bismo li to pridružili tome kad je dug nastao. Nije riječ o izravnom rashodu proračuna, nego o vraćanju duga, stoga smo i odlučili osnovati fond. On je potpuno izdvojen iz javnih financija. Punimo ga i punit ćemo ga dionicama i zapravo financirati dug prodajom kapitala. To je deficit koji pripada prošlosti i mi ga sad otplaćujemo. Tu odluku priznala nam je i Europska komisija i MMF .

VL: Kakva je zapravo struktura javnog duga i hoće li u budućnosti zadovoljiti kriterije Maastrichta?
ŽIGMAN: Rast javnog duga se usporava, zadovoljni smo tempom jer raste sporije od nominalnog rasta BDP-a. U odnosu na njega, ukupan je javni dug 48 posto BDP-a, bez HBOR-a; s HBOR-om je 49,7 posto BDP-a. Lani je udio iznosio 51 posto BDP-a te je došlo do smanjenja. Spori rast javnog duga potvrđuje i dokazuje uspješnu fiskalnu politiku, fiskalnu konsolidaciju, što podrazumijeva smanjenje deficita i uključenje svih proračunskih korisnika na jedinstven račun države.
VL: Ipak, vanjski je dio javnog duga porastao?
ŽIGMAN: Istina, dok je vanjski javni dug smanjen sa 50 potkraj 2004. godine na 40 milijardi kuna u srpnju, unutarnji je povećan sa 42 na 61 milijardu kuna. Vlada se u posljednje dvije godine zaduživala na domaćem tržištu. Time smo potaknuli rast domaćeg tržišta i omogućili tržištu da dođe do kvalitetnih vrijednosnih papira. Za mali dio toga banke su se morale zadužiti vani. Vlada je lani prvi put izdala povijesnu čistu kunsku obveznicu, što je bitan pomak na putu prema EU. Budući da fiskalna politika mora zadovoljiti tri uvjeta, vjerujem da ćemo ispuniti sva tri uvjeta Maastrichta.