Inflacija i 'glad' za kadrom čine svoje i na domaćem tržištu

Ulažu desetke milijuna kuna u rast plaća​ da zadrže radnike

Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Ulažu desetke milijuna kuna u rast plaća​ da zadrže radnike
16.02.2022.
u 17:30
Unatoč statistički solidnom godišnjem rastu prosječne neto plaće u Hrvatskoj kupovna moć pada
Pogledaj originalni članak

Nakon što se Podravka krajem prošlog tjedna pohvalila da se drugi put u manje od godinu dana sprema povećati primanja oko 3200 zaposlenika Grupe, početkom ovog tjedna slična objava stiže i iz Valamara. Dok su u Podravki izračunali kako odluka o paketu koji će rezultirati povećanjem primanja njezinih zaposlenika na godišnjoj razini teži 35 milijuna kuna, Valamar u dizanje plaća i programe nagrađivanja oko sedam tisuća djelatnika ove godine kani uložiti 15 milijuna eura. Domaća turistička perjanica objašnjava to namjerom "što kvalitetnije prilagodbe prelaska Hrvatske na euro i poboljšanja uvjeta rada u turizmu".

Problem br. 1 u svijetu

Slične vijesti koje su proteklih mjeseci zaredale svakako su potaknute inflacijskim očekivanjima, kao i stanjem ponude i potražnje za radnicima, pri čemu je kvalificiranu radnu snagu teško zadržati. To nije svojstveno samo Hrvatskoj. Prema jednom od recentnih istraživanja očekivanja top menadžera (Fortune i Deloitte), najviše ih u 2022. godini kao problem broj jedan ističe upravo nedostatak radne snage. Toga se pribojava gotovo tri četvrtine menadžera, čime je taj problem potisnuo i bojazni vezane uz pandemiju.

O povećanjima plaća, izvještavali su, primjerice, i iz Kraša, Vindije, Koke. Prehrambena industrija, doduše, ima ispodprosječnu razinu plaća i u odnosu na ukupni prosjek za sve djelatnosti (koji za studeni iznosi 7333 kuna neto), ali sa 6227 kuna prosječne plaće ona je i nešto ispod razine plaća u prerađivačkoj industriji (6946 kuna neto). No, to ponešto govori i o strukturi zaposlenih u smislu udjela visokoobrazovanih..

Vindija i Koka su svoj program unaprjeđivanja statusa i radničkih prava zaposlenika potkrijepile i povećanjem plaća od rujna (s isplatama od listopada), a u kompaniji su procijenili da će za ta povećanja na godišnjoj razini Grupa izdvojiti 24,6 milijuna kuna. Ukupno ulaganje u povećanje plaća na razini Kraš grupe u upravi kompanije procijenili su na 14 milijuna kuna godišnje.

Kolektivni ugovori

Valja primijetiti i da su u nekim kompanijama prvi put išli na sklapanje Kolektivnog ugovora. Krajem rujna prvi put to je za idućih pet godina regulirala za svoje radnike IKEA Hrvatska, što je ujedno bio prvi KU te multinacionalne kompanije na području jugoistočne Europe.

Na sličan način i u Atlantic Tradeu prošle jeseni su prvim Kolektivnim ugovorom regulirali unaprjeđenje uvjeta rada i prava radnika, a tom su prilikom posebnim dokumentom regulirane i obveze vezane uz povećanje plaća radnika.

Mnogim domaćim kompanijama dodatni je problem niska proizvodnost. Ne čudi stoga što je unatoč statistički solidnom godišnjem rastu prosječne neto plaće u Hrvatskoj (u studenome nominalno 6,8 i realno 1,9%) u niz djelatnosti inflacija praktično potpuno poništava nominalno povećanje, što znači manju kupovnu moć.

- Inflacija je rijetko kad dobra za pojedince i društvo. Za radnike može biti dobra ako im plaće rastu brže od inflacije. Može se isplatiti dužniku koji kredit otplaćuje uz fiksnu kamatnu stopu, ali za sve ostale u pravilu je pogubna. Posebno teško pogađa siromašne i ljude s fiksnim primanjima, poput studenata, umirovljenika ili korisnika socijalne pomoći. Sva ona kućanstva koja velik dio svojih izdataka troše na nužna dobra i usluge nemaju puno prostora za uštede i njihova kupovna moć gotovo linearno pada s povećanom inflacijom - ističe Martina Tkalec, sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Rast cijena pojeo dio nominalnog povećanja plaća

U gotovo svim mjesecima pandemijske 2020. realne su plaće rasle po stopama višim od nominalnih jer je prosječna stopa inflacije bila blizu nule. No, već u ožujku 2021. rast realnih plaća manji je od rasta nominalnih, a taj se jaz prema kraju godine samo produbljavao, a rast cijena pojeo je dio tog nominalnog povećanja. Realne plaće tako su lani u prosjeku rasle svega 3,4% - najmanje od 2017. - podsjeća analitičarka Martina Tkalec.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.