Zemlje koje se nađu na rubu stečaja trebale bi uvesti jednokratni porez na privatnu imovinu svojih građana prije nego što zatraže pomoć drugih država, navodi u najnovijoj analizi stanja u EU njemačka središnja banka Bundesbank, koja u uvodnom dijelu teksta prvo hvali rezultate u zemljama najteže pogođenima krizom kao što su Cipar, Grčka, Irska, Italija, Portugal i Španjolska, ali u nastavku kaže da bi u slučaju pogoršanja rješenje i dodatni novac trebale tražiti unutar svojih granica.
Krizni porez
– Njihova je imovina u odnosu na BDP čak i viša nego u zemljama koje im pružaju pomoć – tvrde u Bundesbanku, pozivajući se na travanjsko istraživanje Europske središnje banke o imovini kućanstava u EU. Hrvati nisu bili obuhvaćeni tim istraživanjem, koje je pokazalo da je privatna imovina južnjaka veća nego imovina sjevernjaka jer Nijemci uglavnom ne žive u privatnim kućama, nemaju vikendice niti druge imovine u nekretninama kao što je to običaj u mediteranskom krugu. Porezni obveznici trebaju biti prvi jamci za obaveze svojih vlada i tek se nakon toga može tražiti solidarnost drugih država, navodi Bundesbank, koja zagovara neki oblik kriznog poreza, kao što ga je imala Hrvatska u vrijeme Jadranke Kosor, samo što su Hrvati taj porez plaćali prema mjesečnim primanjima, a ne ukupnoj imovini.
Porezni obveznici trebaju biti prvi jamci za obaveze svojih vlada i tek se nakon toga može tražiti solidarnost drugih država
Hrvatska se na početku procedure prekomjernog deficita također suočava s pitanjem uvođenja novih poreza, a na stolu je mogućnost oporezivanja imovine od nekretnina i štednje jer su kod poreza na potrošnju i rad porezne stope pri samom europskom vrhu. U srijedu kasno navečer Milanovićeva bi vlada trebala donijeti odluku o mjerama s kojima će smanjivati deficit i javni dug, a ako bi se koristili iskustvom drugih država, tada u idućem razdoblju treba očekivati kopiranje poreza na financijske transakcije (Slovenija, Mađarska), poreza na imovinu (Češka), poreza na premije osiguranja (Bugarska), poreza na komunalne usluge i slično.
Veći i novi porezi išli su u paketu s rezanjem troškova pa tako nijedna zemlja nije izbjegla smanjivanje plaća ili drugih socijalnih naknada od 10 pa i do 25 posto, kao i ozbiljnu racionalizaciju javne uprave. Nakon svega što su prošle u periodu od tri, pet ili devet godina boravka u proceduri prekomjernog deficita stiže savjet Bundesbanke, a prije njih i MMF-a, da sve daljnje probleme u javnim financijama rješavaju izvanrednim porezom.
Odluku, kažu, treba donijeti brzo i u tajnosti kako najbogatiji sloj stanovništva ne bi na vrijeme pobjegao, izvukao imovinu i izbjegao svoj doprinos spašavanju države.
Socijalne tenzije
Nakon rejtinške agencije S&P koja je najavila da nas i u šestoj godini krize ne očekuje oporavak, tom se stavu priklonio i domaći Ekonomski institut koji u najnovijim prognozama očekuje stagnaciju, a tek u idućoj godini mogući rast ako se ne aktiviraju brojni rizici i kod kuće i u okruženju.– Izostanak oporavka u 2014. posljedica je strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja te pretpostavke znatnog smanjenja domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije – navodi Ekonomski institut i dodaje da provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija, uz mogućnost organizacije općeg štrajka s negativnim posljedicama na gospodarstvo. Iako se procjenjuje da masovne industrijske akcije nisu vjerojatne, njihova bi mogućnost mogla usporiti ili blokirati provedbu reformskih mjera koje bi Vlada u četvrtak trebala predočiti javnosti.
Ovo je najava pljačke ili što?