Hrvatska udruga poslodavaca poručila je Vladi – režite na masi plaća i na materijalnim troškovima, zaštitite mirovine i investicije i ne upuštajte se u nove poreze ni ostale oblike nameta. Svih 7,5 milijardi kuna ušteda, tvrde u HUP-u, može se postići rezanjem mase plaća zaposlenika države i javnih službi kao i smanjenjem materijalnih troškova. Iako bolan, rez ne bi bio golem, kažu poslodavci koji tvrde da je dovoljno rezati 10 posto da bi se postigle potrebne uštede.
Kako su radili drugi
Analitičar Velimir Šonje izračunao je da se za materijalne rashode i masu plaća opće države (centralna država i lokalne jedinice) izdvaja 18% BDP-a pa bi Hrvatska uz manje rezove mogla postići znatne uštede. Preporuke poslodavaca nastale su na temelju analize postupaka osam zemalja koje su već prošle proceduru prekomjernog deficita (EDP) ili su još u njoj. Sve su zemlje smanjivale masu plaća državnim i javnim službama. Rumunjska i Letonija su rekorderi jer su tako smanjile troškove više od 20%. Šonje ističe da se ne treba povoditi za primjerom tih zemalja jer su takve uštede bile preekstremne, a Hrvatska nije u tako lošoj poziciji u kakvoj su bile te zemlje. U Letoniji je, naime, uz smanjenje plaća vlada otpustila 19.000 ljudi iz javnog sektora. Susjedna Slovenija lani je srezala plaće 7,5%. Slovačka se odlučila na zamrzavanje plaća i dijeljenje otkaza, a kombinaciju smanjenja plaća i otkaza prošlo je svih osam zemalja iz skupine EU11 koje su se suočile s procedurom EDP-a. Osim rezanja plaća, poslodavci pozivaju na analizu troškova države i rezanje subvencija, također 10-15%. Analiza koju su napravili pokazala je, naime, da su uspjeh polučile zemlje koje su rezale troškove, a ne one koje su povećavale poreze. Usto Šonje tvrdi da je porezno opterećenje u Hrvatskoj dosegnulo svoj limit pa bi povećavanje poreza imalo puno lošiji učinak na gospodarstvo nego trenutačno rezanje državne potrošnje.
Visina poreznih i neporeznih opterećenja, neefikasni javni izdaci i prevelik deficit koji izaziva previsoke troškove financiranja usporavaju ekonomski rast i onemogućavaju brže otvaranje novih radnih mjesta. Fiskalna konsolidacija stoga je preduvjet ubrzanja rasta i povećanja broja zaposlenih – poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Pozvati MMF
Mirovine i mirovinsku štednju ne treba dirati, poruka je poslodavaca, jer se to pokazalo neučinkovitim. Mađarska je smanjila mirovine, ali su joj trebale druge mjere kako bi stabilizirala financije, a Poljska je odustala od drugog stupa, no unatoč tome nije izašla iz procedure prekomjernog deficita. HUP ističe da je ovo državi zadnja šansa da stabilizira ekonomiju i osigura rast bez kojeg nećemo moći sanirati goleme obveze narasle na 43 milijarde kuna u ovoj godini. Šonje vjeruje da ćemo se uspjeti zaduživati na tržištima kapitala u svijetu, ali drži da je krajnje vrijeme da u pomoć pozovemo MMF. HUP je svoju analizu dostavio i Ministarstvu financija i premijeru Milanoviću od kojih očekuju da će barem razmotriti, ako ne i poslušati njihove savjete.
>>Vlada otpušta dvije tisuće radnika: 'Nema popuštanja upravama koje ne znaju'
Pa još im nisu dosta "male plaće", a svi voze "bijesne terence". Zaposlenik bi trebao "izmlatiti" poslodavca čim kasni s isplatom plače 2 dana.