Hrvatska elektroprivreda (HEP) posljednjih je godina jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj čija ulaganja se mjere u milijardama kuna. Poseban fokus je stavljen na modernizaciju elektroenergetskog sustava i na obnovljive izvore energije. Kakva je danas pozicija HEP-a na tržištu, kakvi su im planovi te kako vide razvoj energetike u svijetu i Hrvatskoj, razgovaramo s Franom Barbarićem, predsjednikom Uprave te kompanije.
Kad ste preuzeli upravljanje Hrvatskom elektroprivredom najavili ste velike investicije u elektrane i sustav općenito. Što ste od toga ostvarili?
Već sam više puta izjavio, pa to sada i potvrđujem, da smo što se tiče ulaganja u obnovljive izvore energije ove godine napravili najznačajniji iskorak u povijesti HEP-a i povijesti Hrvatske. Znam da može zvučati pretenciozno i pretjerano, ali to je činjenica. U pogonu već imamo jednu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri. Izgradnja sunčane elektrane na Visu dobro napreduje, toliko dobro da već imamo planove i za povećanje snage u odnosu na početno zamišljenu. Na lokaciji sunčane elektrane na Cresu u tijeku su pripremni terenski radovi, a pred potpisivanjem je ugovor s izvođačem za prvu fazu sunčane elektrane kod Vrlike.
Kao što vidite, ne govorim o nekakvom popisu želja, o projektima koji su na dugom štapu. Sve su to realni projekti, koji su već ili u izgradnji ili pred početkom izgradnje.
U poodmakloj fazi gradnje je i naša prva vjetroelektrana, Korlat kod Benkovca, u koju ulažemo više od 500 milijuna kuna. A tih pola milijarde ulaganja, po prvi put u Hrvatskoj, neće se kroz poticaje odnosno subvenciju naplatiti od države ili bolje reći od kupaca kroz dodatak za obnovljivce na računima za struju. Ne, mi tu imamo čisto komercijalnu računicu, isto kao i kod sunčanih elektrana u izgradnji koje sam spomenuo. I zato volim reći da smo na Korlatu uhvatili dobar vjetar što se tiče razvojnog smjera u kojem ide naša tvrtka.
Otkud takva promjena kod HEP-a u smjeru zelene energije?
Kada smo prije nepune dvije godine preuzeli upravljanje HEP grupom, najavili smo da će Hrvatska elektroprivreda, kao stožerna hrvatska energetska tvrtka, odgovorno preuzeti vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države. I to se, uzmete li u obzir sve ove projekte koje sam nabrojio, u punoj mjeri i ostvaruje. A to je moguće zato jer se Vlada vrlo jasno odredila oko prelaska Hrvatske na niskougljičnu energetiku te je stvorila uvjete za ulaganje u sektor obnovljivih izvora.
Mi smo se u strategiji za razdoblje do 2030. opredijelili za obnovljivi scenarij razvoja. Strategiju smo uskladili sa strateškim smjernicama Republike Hrvatske kao i smjernicama energetsko-klimatske politike Europske unije. Cilj nam je do 2030. povećati udjel obnovljivih izvora energije u vlastitom proizvodnom miksu za 50 posto, odnosno proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh godišnje.
Ukupne proizvodne kapacitete povećat ćemo za 1500 MW. Pola tog iznosa, oko 700 MW, bit će u sunčanim i vjetroelektranama. Znači, u vjetru i suncu imat ćemo kapacitet veličine Nuklearne elektrane Krško.
Imate li u planu već neke konkretne projekte?
Imamo niz projekta u razvoju, samo u ovom trenutku sunčane elektrane ukupne snage oko 200 MW. Jednu od njih planiramo izgraditi neposredno uz vjetroelektranu Korlat, praktično na istoj lokaciji. Imat će oko 75 MW. Tu već govorimo o vrlo ozbiljnim snagama, a i ozbiljnoj investiciji, oko 480 milijuna kuna. I to će, kad u funkciji na jednom mjestu budu i vjetroelektrana i sunčana elektrana, biti jedinstvena lokacija za proizvodnju iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, ali i šire.
Za realizaciju naših planova na području obnovljivih izvora važna nam je suradnja s lokalnim zajednicama. Trenutno razmatramo mogućnosti izgradnje elektrana na području stotinjak općina i gradova širom Hrvatske. Kad pokrenemo te projekte, čitavu ćemo Hrvatsku pretvoriti u jedno veliko gradilište.
Neki energetski stručnjaci upozoravaju da se Hrvatska u budućnosti ne bi smjela oslanjati isključivo na sunce i vjetar. Kakav je stav HEP-a po tom pitanju?
Slažem se s takvim razmišljanjima. Evo, mi paralelno radimo i na izgradnji konvencionalnih elektrana, s naglaskom na visokučinkovite kogeneracije. One će za gorivo koristiti plin koji se u razvojnim dokumentima, kako u Hrvatskoj tako i u EU, smatra tranzicijskim energentom. Prvi su na redu projekti na postojećim lokacijama u Zagrebu i Osijeku.
U Elektrani-toplani na zagrebačkoj Trešnjevci podižemo novi blok vrijedan 900 milijuna kuna. Na lokaciji su u tijeku pripremni radovi, a uskoro će početi i izgradnja samog energetskog bloka. Što se tiče Osijeka, tamo smo u fazi nabave glavnog projekta za izgradnju novog bloka.
A u kakvom su stanju vaše postojeće HE te kakvi su vam planovi po pitanju hidroenergije?
Hidroelektrane su srce našeg proizvodnog sustava i želimo da nam što dulje budu pouzdan i ekonomičan izvor zelene energije. Zato i nastavljamo ciklus revitalizacije hidroelektrana.
Do 2030. godine ukupno će se u taj projekt uložiti oko 3,6 milijardi kuna, a osim produljenja životnog vijeka, dobit ćemo i 160 MW nove snage. To vam je kao dvije postojeće elektrane na Dravi, Čakovec i Dubrava zajedno. Sada smo negdje na trećini ciklusa. Što se tiče novih hidroelektrana, tu se ističe priprema izgradnje sustava koji obuhvaća hidroelektranu Kosinj i Senj 2, ukupne snage više od 400 MW i vrijednosti 3,7 milijardi kuna.
Razmatramo i nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje su važne za prihvat sve veće proizvodnje iz vjetroelektrana.
Podsjetio bih na činjenicu da su hidroelektrane također obnovljivi izvori energije. Tako da, kad uzmemo u obzir naša ulaganja u sve tehnologije korištenja obnovljivih izvora, ali i u projekte energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, mogu reći da je Hrvatska elektroprivreda danas, osim što je jedan od najvećih investitora uopće u hrvatskom gospodarstvu, ujedno, bez sumnje, najveći investitor u zeleno gospodarstvo.
Iz kojih izvora financirate projekte koje ste nabrojali?
Korlat i sunčane elektrane financiramo vlastitim sredstvima. Za novi blok u Zagrebu dobili smo kredit EBRD-a i Europske investicijske banke u sklopu Junckerovog plana. Ali, za niz drugih projekata, veći dio sredstava osigurali smo iz EU fondova.
Za postavljanje punionica za električna vozila povukli smo sredstva iz čak tri EU projekta. Zahvaljujući tome, ove smo godine maksimalno ubrzali realizaciju programa elektromobilnosti, tako da ćemo već ovih dana instalirati, mogu reći jubilarnu, stotu punionicu u Hrvatskoj. Zatim, tu je i Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, ukupno vrijedan 230 milijuna kuna, a za koji je je HEP ODS dobio 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
U visokoj fazi pripreme za sufinanciranje sredstvima iz EU fondova imamo i dva velika infrastrukturna projekta vezana uz poboljšanje energetske učinkovitosti sustava centralnog grijanja u Osijeku i Zagrebu. Želim naglasiti da smo na tim projektima imali punu podršku državnih tijela te da sam zadovoljan time što sudjelovanjem u EU projektima možemo dati svoj doprinos dobrim rezultatima Vlade u korištenju sredstava iz EU fondova. Ovdje moram istaknuti još jednu važnu stvar, a to je da je, osim strateškog okvira i osiguranja izvora financiranja, za ostvarenje projekata nužno imati kvalitetne i motivirane stručnjake. I zato tome posvećujemo posebnu pažnju. Surađujemo s akademskom zajednicom, stipendiramo učenike i studente, potičemo cjeloživotno učenje radnika. U tijeku je i osnivanje HEP Akademije, internoga trening centra za edukaciju radnika HEP grupe.
Slovenija traži partnera za gradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško. Ima li potencijalnog interesa HEP-a za ulazak u taj projekt?
Pa ne bih baš rekao da je Slovenija već u fazi traženja partnera. Nuklearna opcija je nešto što u svim državama traži širi društveni konsenzus. I zato se odluke o izgradnji ne donose preko noći. Istaknuo bih da je nuklearka u Krškom za nas vrlo bitna, kako po pitanju pouzdanosti tako i proizvodne cijene. E sad, hoćemo li s partnerima iz Slovenije ući u moguće razgovore o drugom bloku, druga je stvar.
Ono što u ovom trenutku mogu reći je da Hrvatska elektroprivreda kao najsnažnija energetska grupacija u regiji mora stalno promatrati poslovno okruženje i analizirati sve prilike za ulaganja. Kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama. Kad i ako dođe vrijeme za to, donijet ćemo odluku u skladu sa svojim strateškim ciljevima.