U MARINADI RADE PUNOM PAROM

U satu napune 12.000 staklenki voća i povrća

Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
13.10.2016., Agrofructus, Opuzen, dolina Neretve - Obilazak otkupnog centra Agrofructus i obilazak berbe kod jednog kooperanta. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
13.10.2016., Agrofructus, Opuzen, dolina Neretve - Obilazak otkupnog centra Agrofructus i obilazak berbe kod jednog kooperanta. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
13.10.2016., Agrofructus, Opuzen, dolina Neretve - Berba mandarina. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
23.03.2017.
u 10:32
Oko 70 posto sirovine domaće je, za što se brine 2100 kooperanata
Pogledaj originalni članak

Clever, K-plus, Aro, Podravka, D’Ora..., gotovo svaki kompot od višanja koji se može naći na našem tržištu, ako na staklenci piše da je proizveden u Hrvatskoj, proizveden je u slatinskoj Marinadi.

Otkako je ta kompanija 2011. ušla u sastav AgroFructusa, proizvodnja i ulaganja rastu pa na pokretnim trakama šest dana u tjednu u tri smjene “juri” u jednom satu i 12.000 staklenki slatkog ili kiselog sadržaja, cikle, krastavaca, paprike, pekmeza, maslina..., koje u završnici proizvodnje, nakon što dobiju jednu od više od 600 različitih etiketa i poklopac, poput baletana s paleta ili na palete premeće moćni robot koji radnici od milja zovu Zeus.

S obzirom na to da radi i tri posla odjednom, po smjeni je zamijenio i 20 radnika, što je i “cijena” modernizacije i dosadašnjih ulaganja većih od 60 milijuna kuna u toj tvrtki. Slijedi još jedan investicijski val od 50 milijuna kuna u gradnju automatiziranog regalnog skladišta, kapaciteta 22.000 paletnih mjesta, za što u Marinadi računaju i na sredstva iz programa ruralnog razvoja.

No samo se tako moglo stati uz bok najmodernijim regionalnim proizvođačima pasteriziranog voća i povrća u regiji, objašnjava predsjednik uprave AgroFructusa Denis Matijević ističući kako godišnje prerade čak 20.000 tona voća i povrća za koje se ta tvrtka putem kooperantskih proizvodnji brine od polja do stola.

Surađuju sa svim većim trgovačkim lancima, a većinu proizvodnje, više od 65% na domaćem tržištu plasiraju pod privatnim markama trgovaca, koje im garantiraju volumen, dio pod vlastitom robnom markom Dora, a dio završava na tržištima Australije, Kanade, SAD-a, Švicarske, Njemačke, Češke, Slovenije, BiH, Srbije, Libije i Izraela, koji čine približno 20% od oko 130 mil. kuna ukupnih prihoda slatinske tvornice godišnje.

– U sezoni ajvara radi se u tri smjene svih sedam dana u tjednu. Jako nam je bitno da se sve svježe što brže preradi i u hladnjači ostane manje od 24 sata – kaže Matijević i dodaje da u punoj sezoni, kada uz 130 stalnih radi i oko 100 sezonaca, proizvedu 15 šlepera robe dnevno. Vodeći su i u HoReCa kanalu...

– Imamo sirovinu koja nam je “core” biznis i konkurentan proizvod po konkurentnoj cijeni – kaže Matijević. Oko 70% sirovine domaća je proizvodnja. No žalosti što je ona u RH u silaznoj putanji.

Matijević smatra kako ne moramo težiti cilju da u svemu budemo samodostatni, već proizvodnji onih kultura koje su konkurentne i s kojima se mogu ostvariti najbolji rezultati i prihodi te suvisloj poljoprivrednoj strategiji koja će otvarati nova radna mjesta i Slavonce zadržati na zemlji. 

>> Više ćemo koristiti vodu i solarnu energiju

>> 'Trebamo više ulaganja u agraru'

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.