Soju vrijednu 31 milijun kuna te 17 milijuna kuna vrijedne čokolade izvezla je Hrvatska lani u Srbiju. Usporedo, uvezli smo suncokretovo ulje iz Srbije za 15 milijuna kuna, a slijede kruh i peciva, pa i voda. Robna razmjena dviju zemalja iznosi nepunih i skromnih 240 milijuna eura, a brojke su ipak na strani naše zemlje – izvezli smo 152 milijuna eura vrijedne poljoprivredno-prehrambene proizvode, a uvezli za 88 milijuna.
Karakteristična proizvodnja
– Suradnja tvrtki počela je još 1993., kada političari nisu imali sluha. Oko 704 milijuna eura uložila je Hrvatska u Srbiju do 2105., Srbija je jedno od naših najznačajnijih tržišta – naveo je Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Čulo se to na 2. regionalnoj agrobiznis konferenciji “Preko polja do Europe”, iza čije organizacije stoje hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, srbijansko Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, HGK, Privredna komora Srbije te portal Agrobiz, novi projekt Styria grupe. Konferencija je održana u sklopu 83. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.
Iskustva su izmijenili najznačajniji predstavnici hrvatskog i srbijanskog agrobiznisa, koji su i lideri u regiji. Hrvatska iskustva, istaknuto je, mogu ubrzati europski put Srbije i pomoći joj u dobivanju novca iz pretpristupnih fondova.
– Treba birati karakterističnu proizvodnju koja će konkurirati oznakom kvalitete i izvornosti, čime se postiže diferencijacija, stvara dodana vrijednost i otvara posebna niša za plasman takvih proizvoda – istaknuo je hrvatski ministar poljoprivrede Davor Romić.
– Zemlje u regiji pojedinačno su mala tržišta, ali sličnih karakteristika, što nam pruža priliku za plasiranje jedinstvenih proizvoda – nadovezala se Snežana Bogosavljević Bošković, srbijanska ministrica poljoprivrede.
Prvi prepoznali važnost
No, dok naš uvoz prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda iznosi 2,5 milijardi eura, i gotovo za milijardu premašuje izvoz, Srbija bilježi suficit od 377 milijuna dolara, uz lanjski rast od čak 26 posto. Impozantnim se podacima, pak, može pohvaliti naš koncern Agrokor koji ima četiri milijarde eura prihoda godišnje. No, nešto mu je slabija karika upravo poljoprivredni sektor.
– Problem su izvori financiranja koji nisu bili tipični za agrar, odnosno s dugačkim rokom otplate i niskom kamatnom stopom – navela je Ljerka Puljić, članica NO-a koncerna Agrokor.
– Veliki je izazov i pad cijena, Europska unija izgubila je dio izvoznih tržišta i nije našla treće tržište. Ubrzano pregovora i sa Sjevernom i s Južnom Amerikom. Europska unija nije konkurentna. Svi se zavaravamo da ćemo, kad uđemo u EU i postignemo njezine standarde, postati vrh. U stočarstvu je bolja Južna Amerika – naglasila je.
Članica uprave Večenjeg lista Andrea Borošić istaknula je kako je upravo ta medijska kuća prva u Hrvatskoj prepoznala važnost poljoprivrede i sektora agrobiznisa, što potvrđuju i projekti poput portala Agrobiz, kojeg je Večernji osnovao uz Poslovni dnevnik, ali i “Zlata vrijedan” – izbor najboljeg OPG-a.
Hrvatska će svima biti od velike pomoći kao primjer i to negativan primjer.