Traje nova maloprodajna revolucija koja će u idućih pet godina utjecati na čovječanstvo kako to dosad nismo vidjeli. Robne marke trgovaca imaju, naime, sve veći udio u maloprodaji te će i dalje rasti nauštrb velikih brendova, a iza takvog rasta leži širenje diskontnih maloprodajnih lanaca poput Lidla i Aldija koji svoju poslovnu strategiju temelje upravo na vlastitim brendovima. Nakon što su zauzeli dobar dio europskog tržišta – polako, ali sigurno šire se i u svijetu, čulo se na jučerašnjoj 31. konferenciji za trgovce i proizvođače MAGROS u organizaciji HGK i časopisa Suvremena trgovina, s fokusom na prednosti i nedostatke jedinstvenog tržišta EU.
Rast temeljen na cijenama
Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK i te uprave KTC-a, trgovačke robne marke ne smatra prijetnjom domaćoj proizvodnji “jer je kupac taj koji bira”.
– Udio trgovačkih robnih marki u KTC-u relativno je malen jer smo se više opredjeljivali za tzv. B brendove domaćih proizvođača, ali tako da za njihovu kvalitetu garantiraju svojom robnom markom – kazao je.
No, kako bilo, udio trgovačkih robnih marki u ukupnoj vrijednosti hrvatske košarice prehrane i drogerije dosegao je već 19%, što je više od svjetskog prosjeka (16%), dok je u EU to i 30-ak posto, istaknula je voditeljica komercijalnog odjela globalne tvrtke za analizu podataka ACNielsen Jelena Doko Cetina kaže kako. Na tržištima poput Švicarske trgovačke marke drže već i 45% ukupne maloprodaje – a kako u posljednjih godinu rastu iznadprosječnom brzinom i jačaju, taj trend će se definitivno nastaviti.
– Maloprodaja u Europi općenito raste, No problem je što je potaknuta isključivo rastom cijena, 3% u prosjeku u drugom kvartalu 2019., umjesto količinama – objašnjava Doko Cetina. Količinski rast, koji ukazuje na zdravlje trgovine, u Europi stagnira, pogotovo na zapadu gdje se potrošači sve više okreću potrošnji izvan kućanstva, dok se u istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, količinski bilježe visoke stope rasta maloprodaje. – Glavni generatori za to svakako su i trgovačke robne marke jer su i hrvatski potrošači kao i ostali u Europi prepoznali visoko kvalitetne brendove trgovaca koji pružaju vrijednost za novac – tvrdi ona.
Hrvatska ima i kvalitetne brendove proizvođača koji bi mogli jačati na europskim policama.
Zašto ne Indija, Pakistan...?
– No zašto se zaustaviti samo na Europi, gdje su tržišta zasićena? Primjerice, u Indiji i Pakistanu kategorija čokolade raste po stopi od 20%. Možda je i to dobar trenutak za hrvatske proizvođače da se okrenu novim tržištima – rekla je.
Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher kaže kako je u prvih osam mjeseci 2019. maloprodajni promet u EU u prosjeku rastao 2,7% u odnosu na isto razdoblje 2018., a u Hrvatskoj 5%. U kolovozu je u odnosu na isti mjesec lanjske godine rastao 2,4%, no iako u maloprodaji imamo konstantan rast od rujna 2014., što je dobro u odnosu na ostalo gospodarstvo, sa sadašnjim stopama rasta teško ćemo dostići stope rasta u zemljama regije i EU koje jure.
– Ulazak u EU nije nam donio bitne promjene u razvoju maloprodaje jer je ona već ranije dosegnula europske i svjetske standarde. Ukidanje carina unutar Unije rezultiralo je većim unosom prehrambenih proizvoda, no, s druge strane, i našim je proizvođačima otvoren put na police europskog tržišta od pola milijarde kupaca – istaknuo je. Holger Haibach, direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, kaže kako Hrvatska slijedi europske trendove u gospodarstvu koji su se u Njemačkoj manifestirali par godina ranije. – I kod nas se trgovina koncentrirala na jake brendove, a ozbiljno je naraslo i online tržište. Ljudi streme zdravom životu pa žele znati odakle dolaze proizvodi koje jedu. Sve više kupuju lokalno pa je i to prilika da se manji proizvođači brendiraju. Ključ je inovacija i pronalaženje niše, to nije lako, ali je vrijedno truda. Oni koji u tome uspiju preživjet će i rasti – poručio je Haibach.