Trend rasta cijena dionica na svjetskim burzama nastavit će se i idućih godinu dana, pokazuje najnovija anketa Reutersa, no snažne oscilacije vrijednosti burzovnih indeksa vrlo su izgledne. Potrese na tržištu uzrokovat će se jedna strane eventualna daljnja eskalacija napetosti u trgovinskim sukobima dok će s druge strane pozitivan utjecaj davati monetarni poticaji središnjih banaka.
Krajem prošle godine globalno dioničko tržište zahvatila je snažna rasprodaja uslijed strahovanja da najveća svjetska gospodarstva ekonomski usporavaju zbog carinskog rata.
Tijekom ove godine cijene dionica uglavnom su se oporavile od te rasprodaje, no najnovija anketa Reutersa među 300 analitičara tržišta kapitala pokazuje da 9 od 17 burzovnih indeksa ove godine neće izbrisati gubitke s kraja 2018. godine. Međutim, analitičari smatraju da će do kraja 2020. i ti indeksi ostvariti rast.
Pri tome 80 posto financijskih stručnjaka smatra da će monetarno labavljenje pomoći dionicama. Na pitanje koliko će globalno “bikovsko tržište” još trajati, više od jedne trećine smatra da završiti u roku godine dana. Njih 40 posto smatra da će trajati duže od godinu dana, a četvrtina kaže da je - već završeno. Što se tiče mogućnosti značajne korekcije na globalnim burzama tijekom ove godine, analitičari takvom scenariju daju 30 posto šansi.
– Ići protiv središnjih banaka gubitnička je strategija već godinama i nije vjerojatno da će se to promijeniti. Dok je dugoročni utjecaj kvantitativnog popuštanja i negativnih kamatnih stopa upitan, s kratkoročne perspektive dioničkog tržišta nema sumnje da je njihov efekt pozitivan – istaknuo je Julien Lafargue, voditelj analize dionica u britanskoj banci Barclays.
Što se tiče europskih indeksa, oni će se tijekom iduće godine dijelom oporaviti, ali će zaostajati za ostalim razvijenim gospodarstvima, očekuju analitičari. A Aziji (bez Japana) cijene dionica nastavit će rasti i oporaviti se od pada tijekom 2018. s dvoznamenkastim rastom tijekom ove godine.
Rast američkih burzovnih indeksa tijekom ove godine vjerojatno se približava svom “plafonu” s obzirom na to da će rastući ekonomski rizici od trgovinskog rata s Kinom vjerojatno odbiti investitore od dionica i ograničiti pozitivne efekte monetarnog popuštanja Sustava federalnih rezervi – Feda.