Prava "pifomanija" koja u posljednje vrijeme vlada na hrvatskome tržištu vrijednosnica, gdje su se okretali milijuni, a dionice PIF-ova postale pravi ulagački hit, prošloga je tjedna dobila logično objašnjenje. Novi zakoni koje je izglasao Sabor omogućili su privatizacijskim fondovima organizacijske i ulagačke pozicije o kojima su dosad mogli samo sanjati. U najkraćem, novi zakoni o PIF-ovima i investicijskim fodnovima ključni su za veliki preokret u poslovanju fondova, a omogućuju im trenutačno pretvaranje u klasične investicijske fondove, bez dosadašnjih ograda.
To znači da se fondovi sa svom privatizacijskom prtljagom mogu transformirati u klasičane fondove prije dosadašnjega roka od pet godina.
Fondovi će moći imati 100-postotne udjele
Iz dosadašnjega zakona uklonjena je najveća zapreka za to, pa fondovi mogu imati praktički 100 posto udjela u nekoj tvrtki, a ne 10 posto kao dosad, što je bio uvjet za transformaciju u zatvoreni investicijski fond. PIF-ovi ne moraju panično rasprodavati imovinu iz kuponske privatizacije, čime će se izbjeći velike štete, kaže Mićo Jurjević, šef grupacije PIF-ova pri HGK. Fondovima se otvara i mogućnost investiranja u gospodarstvo, također bez ograničavajućeg 10-postotnog udjela. Tako im se pruža šansa da postanu "capital venture" fondovi koji mogu ulagati u mala i srednja poduzeća i ulaziti u njihovu vlasničku strukturu sa znatnim udjelima.
Takvim zakonskim rješenjem država je omogućila da se barem dio od više od milijarde kuna likvidnog kapitala koje PIF-ovi vrte u obveznicama ili oročavaju u bankama vrati u gospodarstvo ulaganjem u manja ili srednja poduzeća s velikim potencijalom koja ne mogu doći do razvojnog kapitala.
No, fondovima se istodobno omogućuje da i dalje beskonačno zadržavaju vlasništvo u poduzećima koje su stekli u kuponskoj privatizaciji. Sindikati, a i Vlada, prigovarali su PIF-ovima zbog slabih rezultata u restrukturiranju poduzeća, pa je i njihovo zadržavanje u njima znatno motivirano raznim financijskim aranžmanima kojima se zapravo iz poduzeća izvlačio novac. Zakonodavac je, doduše, predvidio rješenje i za takve situacije obvezujući PIF-ove da takvu imovinu prodaju javnim natječajima, i to kontinuirano, svaka četiri mjeseca. No, fondovi uvijek mogu reći da cijena koju očekuju njima nije povoljna. Država bi to mogla riješiti poreznim zakonom, pa fondovima odrezati porez na neraliziranu dobit, što bi fond menedžere prisililo na brži izlazak iz tvrtki koje im se baš ne prodaju.
Šefovi PIF-ova unatoč zakonskoj mogućnosti nisu još u stanju transformirati PIF-ove u zatvorene fondove na sadašnjoj razini vrijednosti dionica, jer bi im se posao slabo isplatio. U vrijeme pretvorbe PIF-ova i napuštanja specifične privatizacijske forme naplaćuju se investitori koji su uložili novac u pokretanje fondova. Sve do toga trenutka oni nisu smjeli zahvaćati u imovinu fondova, a troškove su morali namirivati iz jamstvenog kapitala, koji je za svaki od sedam fondova iznosio 12,5 milijuna kuna. Većina fondova potrošila je i znatno više od zakonskoga minimuma.
Arbitraža pri HGK
Darko Ostoja, predsjednik uprave društva za upravljanje najvećim fondom "Dom", kaže kako će PIF-ovi pokušati povećati svoju vrijednost na drugim tržištima, jer hrvatsko je premalo da bi apsorbiralo snažniji rast fondova, koji je realan na osnovu fundamentalnih analiza. Ostoja dodaje da će na vrijednost fondova utjecati i okončanje spora između države i PIF-ova oko zamjenskih dionica. Arbitraža pri HGK, gdje se spor vodi, očekuje se za koji mjesec, a ako bude pozitivna za PIF-ove, Fond za privatizaciju morat će fondovima nadoknaditi još oko 280 milijuna maraka nominalne vrijednosti dionica, kao dug za neke vraćene dionice i dionice tvrtki koje su završile u stečaju tijekom kuponske privatizacije. Država se, naime, obvezala da će fondovima kao upravljačima dionica stradalnika Domovinskog rata omogućiti najkvalitetnije dionice iz svoga šarolikog portfelja koji je preostao za kuponsku privatizaciju. Na kraju su fondovi dobili od svega pomalo, proces zamjene dionica stao je nakon dolaska nove vlasti, a spor rješava arbitraža.
Procjenjuje se da je od početnih 230.000 dioničara u fondovima u igri ostala oko polovica njih. To znači da je više od 100.000 stradalnika svoje dionice rasprodavalo po simboličnim cijenam, jer su dionice fondova tek u ovoj godini počele znatno dobivati na vrijednosti. Strpljivija prognanička obitelj danas, primjerice, za svoje pakete može dobiti više od 30.000 kuna, za razliku od početnih 2000 kuna, kada su se dionice prodavale po tri ili pet kuna po komadu.
Snježana Mlinarević