Prihodi od trgovine u Hrvatskoj u 2015. još nisu dostigli brojke iz pretkrizne 2008. godine, no s oporavkom kupovne moći silazni je trend, čini se, preokrenut. S 256,5 milijardi kuna u 2008. ukupni prihod svih poduzetnika u trgovini (roba široke potrošnje, gorivo, lijekovi…) smanjio se, naime, na 208,6 milijardi kuna u 2014., da bi se u 2015. taj trend promijenio i prihod porastao za 9,3 milijarde kuna – na 217,9 milijardi kuna, što je 34,1% ukupnih prihoda poduzetnika u Hrvatskoj, objavila je Fina.
No, kad je u pitanju maloprodaja robe široke potrošnje s naglaskom na hranu i higijenske potrepštine, prihod top 10 trgovaca u 2015. u odnosu na 2008. rastao je za oko 11 milijardi kuna.
Narastao na 800 dućana
Na ljestvici nespornih lidera sve ove godine uvjerljivo vodi Konzum u sastavu koncerna Agrokor koji je 2008., primjerice, imao 12,76 milijardi kuna prihoda, a u lanjskoj godini 14,9 milijardi. S obzirom na preuzimanje slovenskog Mercatora u lipnju 2014., koji je još 2008. u Hrvatskoj ostvarivao oko 2,6 milijardi kuna prihoda, učinci sinergije u pogledu prihoda nisu previše vidljivi, tim više što je najveći nacionalni trgovački lanac nekim manjim akvizicijama te preuzimanjem Mercatora i broj kvadrata u Hrvatskoj, odnosno trgovina povećao za stotinjak – na gotovo 800 trgovina. Riječke Plodine, koje se ne daju s drugog mjesta svih ovih godina, u 2008. imale su oko 2,17 milijardi kuna prihoda, a lani 3,88 milijardi, podaci su Fine.
Kaufland i Lidl u međuvremenu su samo zamijenili mjesta na ljestvici najboljih 10. U 10 godina poslovanja u Hrvatskoj Lidl je s početnih 13 organskim rastom došao do 90-ak trgovina i više nego utrostručio prihode u odnosu na 2008., s 1,17 milijardi kuna na 3,71 milijardu, a sestrinski mu Kaufland s 36 trgovina s 2 milijarde na 3,22 milijarde kuna u lanjskoj godini. Kao dio portfelja njemačke Schwarz grupe lani su zajedno u Hrvatskoj ostvarili gotovo 7 milijardi kuna prihoda.
Primijenili Lidlov recept
Lidlov poslovni model i te kako je iskoristio krizu za rast biznisa, koji danas u Hrvatskoj podrazumijeva najmanje 25% “private labela”, privatnih marki trgovaca, s kojima oni potpuno kontroliraju troškove i upravljaju kvalitetom proizvoda – a to je koncept koji su usvojili i gotovo svi drugi maloprodajni lanci na tržištu.
U međuvremenu su nestali Getro, Kerum, Biljemerkant, Mercator… dok je nakon Lidla, barem prema ukupnim prihodima, najviše napredovao Spar, s 960 milijuna kn na 2,53 milijarde kn, nakon što je proteklih godina preuzeo Ipercoop i 20-ak atraktivnih dućana Dione Gjure Gavrilovića. Billa cijelo ovo vrijeme stagnira na oko 1,6 milijardi kuna, dok su i domaći lanci Tommy i Studenac očito opravdali povjerenje kupaca – Tommy je s oko milijarde kuna prihoda 2008. lani došao na 2,27 milijardi kn, a Studenac s milijarde skočio na 1,41 milijardu. Blizu je KTC, koji stagnira na oko 1,2 milijarde kuna, a 10. je METSS koji je prihode iz 2008. od 314,7 milijuna kuna u 2015. povećao na 462,2 milijuna kn. Prvih 10 maloprodajnih trgovačkih lanaca na Fininoj ljestvici u 2008. ostvarilo je 24,4 milijarde kn ukupnih prihoda, a u 2015. 35,4 mlrd. kuna.