Ekstremno visoke temperature koje su zahvatile Hrvatsku već uništavaju najvažnije jesenske kulture – kukuruz, soju i šećernu repu.
Stručnjaci ističu kako bi, nastave li se visoke temperature i ne bude kiše, prinos kukuruza mogao biti manji i za više od 30 posto. Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri Županijske komore Osijek kaže kako će na pojedinim mikrolokacijama štete biti i veće od onih iz 2012., kada su prinosi bili manji 30-100 posto.
Spasonosna Mjera 5
– Svjedoci smo da su suše postale pravilo zbog čega je potrebno mijenjati tehnologije proizvodnje, sijati ranije sorte, osiguravati usjeve i raditi na navodnjavanju – kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.
On i Nad, apeliraju na jedinice lokalne samouprave, da na vrijeme proglase elementarnu nepogodu, jer je to preduvjet da poljoprivrednici mogu aplicirati na Mjeru 5 iz Programa ruralnog razvoja, za koji je natječaj objavljen, a naplatiti se mogu oni koji su imali štetu veću od 30 posto.
Ovakve vremenske prilike koje karakterizira nedovoljna količina oborina u kombinaciji s ekstremno visokim temperaturama nepovoljno djeluju i na rast i razvoj šećerne repe.
– Iako su nedostatak zimske vlage koja je važna za repu, kao i ukupna količina oborina, očekivano trebali već napraviti veću štetu, to se do sada nije dogodilo jer je repa posijana u optimalnom ranom roku čime je uspjela formirati dublji korijen i time mogućnost većeg korištenja vlage – kaže predsjednik Uprave županjske Sladorane Ivo Rešić.
Količina trenutne vlage u tlu i vremenska prognoza nagovještavaju da bi ovaj kolovoz, dakle period formiranja prinosa, mogao izazvati štete i bitno smanjiti očekivani prinos. Količina oborina bila je vrlo različita, a najveći manjak je na istočnom dijelu županjskog područja jer su oborine bile zanemarive pa repa već odbacuje listove.
Čekaju izračun indeksa suše
– Dio proizvođača osigurao je usjeve i od posljedica suše tako da očekujemo izračun indeksa suše kako bi proizvođači mogli naplatiti štetu bude li je – kaže Rešić.
U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda propisano da Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda organizira i provodi postupak procjene štete od elementarnih nepogoda.
No, novca u državnom proračun malo je – tek 40 milijuna kuna. Kako bi umanjili eventualne štete na poljoprivrednim kulturama, poljoprivrednicima na raspolaganju stoji mogućnost osiguranja usjeva.
U okviru podmjere 17.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” korisnicima se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka. Korisnik mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koje podnosi zahtjev. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 posto prosječne godišnje proizvodnje. Maksimalni intenzitet potpore iznosi 65% plaćene premije osiguranja, a iznos potpore po korisniku u tijeku jedne kalendarske godine je 75.000 eura, kažu u Ministarstvu. Za 2016. godinu prijavilo se 2359 korisnika, uz traženi iznos potpore od 31,4 milijuna kuna.