Od turizma se loše zarađuje?

Plaće u turizmu niže su od 15 do 20 posto, za razliku od ostalih plaća u gospodarstvu, a minimalna plaća u djelatnosti hotela i restorana u Hrvatskoj samo je 36 posto od prosječne plaće, što znači da, u usporedbi s ostalim zemljama za koje postoje podaci Europske fundacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Hrvatska ima najmanju minimalnu plaću u toj djelatnosti. Pritom se u toj  djelatnosti, u usporedbi s ostatkom privrede, iskazuje natprosječni rast bruto dodane vrijednosti i zaposlenosti.

Kontrola rashoda
Pozitivni ishod jest povećana kontrola rashoda poslovanja, prisutna natprosječna stopa rasta zaposlenosti te iskazuje natprosječne ekonomske rezultate, stoji to u studiji pod nazivom Analiza odrednica turističkog sektora u Republici Hrvatskoj autorice mr. sc. Maruške Vizek s Ekonomskog instituta, predstavljene jučer u sklopu prezentacije studije Sektoralno istraživanje - turizam u Hrvatskoj, u organizaciji Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Međunarodne sindikalne asocijacije ICEM-IUF te Zaklade Friedrich Ebert.

Problemi hrvatskog turizma ogledaju se u nedovoljnoj razini investicija u djelatnosti hotela i restorana, što onemogućuje brži rast smještajnih kapaciteta i broja noćenja, koji su još uvijek ispod predratne razine, utječe na izrazitu sezonalnost i nedovoljnu popunjenost kapaciteta, s njom povezanom, na negativne poslovne rezultate većeg dijela djelatnosti te na previsoku razinu cijena proizvoda i usluga vezanih uz turizam u usporedbi s konkurentima Turskom, Maltom i Slovenijom, ali i emitivnim tržištima.

Prevelika ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu također može biti opasna jer je dohodovna elastičnost prihoda visoka, a sama turistička potražnja iznimno osjetljiva. U usporedbi s ostalim mediteranskim zemljama, hrvatski turizam sudjeluje 40 posto u izvozu, dok Cipar, drugi na ljestvici, ima upola manji udjel.

 Ako trendovi neinvestiranja i plaća ostanu jednaki današnjima, Hrvatska bi od turizma 2011. uprihodila 9,2 milijarde eura. Noćenja bi dostigla brojku od 69,6 milijuna, kreveta bi bilo 1,082.158, zaposlenih bi bilo 96.700, a plaća bi im s današnjih prosječnih 4600 kuna skočila na 6032 kune.