Posezona: rekordne turističke brojke u rujnu

Noćenja 4% više nego 2019., najviše gostiju u Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Poreču i Umagu

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Predstavljen projekt Rijeka Outdoor na temu cikloturizma i trails-a
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Gradska svakodnevica u Dubrovniku
21.09.2022.
u 13:23
I dalje kod nas dominiraju Nijemci, Austrijanci, domaći gosti, Poljaci, Slovenci i Česi, a najbolje u rujnu ide domaćinima u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji i na Kvarneru. Gledano prema destinacijama, najviše gostiju trenutačno ugošćavaju Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split i Umag.
Pogledaj originalni članak

Turistička sezona ispunjava očekivanja, gostiju je za osam mjeseci bilo devet, a noćenja tek četiri posto manje nego pretpandemijske 2019., a financijski pokazatelji govore da će ta rekordna turistička godina po prihodima biti i nadmašena. Rujan, pak, prebacuje i solidne dotadašnje brojke.

Od početka devetog mjeseca do jučer u Hrvatskoj je registrirano nešto više od 1,6 milijuna turista i deset milijuna noćenja, a gosti su za jedan posto brojniji nego 2019., dok je noćenja četiri posto više nego u istom razdoblju te godine. Trenutačno se u našoj zemlji još uvijek odmara oko 400.000 gostiju, što je dvadesetak tisuća više nego lani na isti dan rujna.

I dalje kod nas dominiraju Nijemci, Austrijanci, domaći gosti, Poljaci, Slovenci i Česi, a najbolje u rujnu ide domaćinima u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji i na Kvarneru. Gledano prema destinacijama, najviše gostiju trenutačno ugošćavaju Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split i Umag.

– Možemo reći da smo se nekako vratili na one staze prije pandemije. Naravno, puno će važniji biti efekt financijskih prihoda odnosno onog što ćemo uprihodovati na kraju godine. Sada trebamo odgovoriti na izazove održivosti turizma i kvalitete, raznolikosti, brige za okoliš i brige za domicilno stanovništvo koje od turizma živi i bavi se njime – kazao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić na međunarodnoj konferenciji "Tourism 365" održanoj u Tuheljskim toplicama, najavljujući daljnje promotivne aktivnosti.

U utorak je tako lansirana i nova promotivna kampanja "Falling for Croatia", kao svojevrsni jesenski vodič kroz destinacije i aktivnosti koje naša zemlja nudi u ovo doba godine. Potpredsjednik Odbora za promet i turizam u Europskom parlamentu István Ujhelyi na spomenutoj je konferenciji u Tuheljskim toplicama kazao da turizmu zbog COVID krize i dalje treba pomoć.

– Trebamo jak mehanizam kriznog menadžmenta na razini Europe, što znači da nam treba novac kako bismo poduprli turističku industriju. U Hrvatskoj tisuće ljudi rade u privatnom sektoru i oni također trebaju našu potporu u krizi, ekonomskoj ili COVID krizi, stoga trebamo neku vrstu budžeta za turizam na europskoj razini – istaknuo je Ujhelyi, dodajući da se mora misliti na budućnost, ali i činjenicu da treba privlačiti goste cijele godine, a ne samo ljeti.

U mozaik nadolazećih turističkih mjeseci i godina gost iz Crne Gore, tamošnji ministar turizma Goran Đurović, dodao je prijedlog za bolju suradnju dviju država. Kaže da se razmatra ubrzani prolaz na našim graničnim prijelazima između dviju zemalja, što bi koristilo i crnogorskom i dubrovačkom turizmu, a smatra da bi za pojedina tržišta trebalo kreirati i zajedničku hrvatsko-crnogorsku turističku ponudu.

DOKAD ĆE OVO TRAJATI?

Obiteljski doktori ne žele cijepiti ljude protiv COVID-19, pacijenti ogorčeni, sustav opet puca na istom mjestu

– Ni skoro tri godine nakon početka pandemije neuspješni obrazac komunikacije nije se nimalo promijenio! Bez toga da je itko iz Ministarstva zdravstva ili zavoda za javno zdravstvo s nama razgovarao, građane upućuju k nama na cijepljenje. Mi već cijepimo na cijepnim punktovima, iako po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti neobavezna cijepljenja trebaju obavljati zavodi za javno zdravstvo. Osim toga, nemamo uvjete za pohranjivanje cjepiva u ordinacijama budući da nema tako puno zainteresiranih za cijepljenje, a bočice s cjepivima treba u kratkom roku potrošiti – nabraja dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom). Naglašava kako su u pandemiji mnoge druge bolesti ostale neprepoznate i zanemarene pa stoga obiteljski doktori imaju obavezu baviti se svojim primarnim poslom.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.