Dužni 23,2 milijarde kuna

Krajem siječnja 241.186 'blokiranih' građana i 18.021 poslovni subjekt

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Zagreb: Prosvjed udruge Blokirani na Trgu svetog Marka 2015. godine
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Prosvjed udruge Blokirani na Trgu svetog Marka
17.02.2020.
u 13:40
Broj blokiranih građana je u odnosu na prosinac lani povećan za 3.875 građana ili 1,6 posto, a vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje (samo glavnica duga) bila je manja za 58,8 milijuna kuna, ili 0,3 posto
Pogledaj originalni članak

Krajem siječnja zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 241.186 građana, s ukupnom glavnicom duga od gotovo 16,8 milijardi kuna, kao i 18.021 poslovni subjekt, s glavnicom duga od 5,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Broj blokiranih građana je u odnosu na prosinac lani povećan za 3.875 građana ili 1,6 posto, a vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje (samo glavnica duga) bila je manja za 58,8 milijuna kuna, ili 0,3 posto.

Pribroji li se glavnici od 16,8 milijardi kuna i dug po kamatama od 6,5 milijarde kuna, ukupan dug blokiranih građana krajem siječnja iznosio je 23,2 milijarde kuna, što je za 205,9 milijuna kuna manje nego krajem prosinca prošle godine.

Najveći dio duga, u iznosu od 5,9 milijardi kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana prema financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing, factoring i osiguravajućim društvima te tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), što je udio od 35,4 posto.

Gotovo 89 tisuća građana ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, njih 1.468 (udio u broju blokiranih građana 0,6 posto), iznosi 6,7 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 39,7 posto), s tim da se najveći dio odnosi na dug prema vjerovnicima iz financijskog sektora (2,7 milijardi kuna), navode iz Fine.

Podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema blokiranih računa građana u dugotrajnoj blokadi donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja prošle godine, a u skladu s njime Fina je izvršila odgovarajuće postupke prestanka postupanja po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. godine, automatizmom prestala provoditi ovrha po osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Po toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha po osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.

Rast broja blokiranih poslovnih subjekata i pad iznosa duga

Podaci Fine pokazuju i da je krajem siječnja bio blokiran 18.021 poslovni subjekt (pravnih i fizičkih osoba), što je za 118 subjekata, ili 0,7 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

Njihov dug po osnovi glavnice iznosio je 5,7 milijardi kuna, što je za 172,2 milijuna kuna, ili 2,9 posto manje u odnosu na prosinac. Zajedno s dugom po kamatama od 1,7 milijardi kuna, ukupni dug poslovnih subjekata krajem siječnja iznosio je 7,4 milijarde kuna.

Iz Fine navode i kako je na godišnjoj razini, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen za njih 833, a njihov je dug (glavnica) smanjen za 890 milijuna kuna.

Po podacima Fine, u blokadi je siječnja bilo 7.383 pravnih osoba s ukupnim dugom od 5,5 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 4,27 milijardi, a na kamatu 1,27 milijardi kuna.

U blokadi je bilo i 10.638 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovu glavnice iznosio 1,4 milijarde kuna, a pribroji li se tomu i 465 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba (obrtnika) krajem siječnja iznosio je 1,89 milijardi kuna.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
13:57 17.02.2020.

takovo siromastvo u 21.stoljecu ...a eks predsjednica trazi ured ..nije joj se dalo sa pantovcaja iz bakariceve dace...sad joj i visoka odgovara...blokirani ako mogu hodati jedini je put zapad...

DU
Deleted user
16:04 17.02.2020.

Naš puk nikako da shvati da je zakon o ovrsi bio sine qua non za ulaz RH u EU, dakle potonja je zajednica država utemeljena da bi bila "okretnija" za krupan kapital - i to treba držati na umu, prošla soc. epoha i inflacija koja sve učas pojede. Dug je najgori mogući faktor destabilizacije i pojedinca i obitelji, ali oni koji lakovjerno "zoblju" kn iz kojekakvih bankarskih paketa, minusa ili srljaju u nabavu telekom. naprava po 1 kn (šatro) - e neka znaju da nema više labavo i da će ih ganjati po tim dugovima. Na žalost, pripadamo krugu debt friendly naroda i vrlo rado ulijećemo u kojekakve novčane avanture, zaduživanja po kred. karticama, kreditima, itd. itd. I ovo gore je djelomično posljedica tog i takvog mentaliteta gdje je bitno imati da se pokaže...