Kad je na nedavnom webinaru o tržišnim i zakonodavnim promjenama uzrokovanima globalnom dominacijom “big tech” kompanija, koji je organizirao HGK, iznesen podatak da hrvatska država, od 20-ak milijuna dolara koje “big tech” obrne kod nas, ne vidi ni kune poreza, u prvi je plan izbio financijski aspekt vezan uz porezni tretman internetskih giganata.
No, Petar Pavić, suosnivač uspješnih internetskih tvrtki i nagrađivani stručnjak za digitalnu komunikaciju, ističe da je pitanje regulacije tehnoloških divova poput Googlea ili Facebooka puno kompleksnije od rasprave o uvođenju digitalnog poreza.
Milijarde eura kazni
– Kao što sam i problematizirao u predavanju “Big tech – big problem”, trenutačno se u Europskoj uniji i u SAD-u vode rasprave, pravne bitke i po svemu sudeći sprema višestruka regulacija “big tech” kompanija radi njihova dvojbenog statusa u više segmenata: monopolske pozicije u različitim poslovnim segmentima, korištenja tuđeg sadržaja bez naknade i radi ostvarivanja dobiti, neovlaštenog upravljanja podacima krajnjih korisnika i tvrtki, manipulacija cijenama i konačno zaobilaženja plaćanja poreza na dobit – kaže Pavić.
Nabraja milijarde eura teške presude koje je Google izgubio na europskim sudovima zbog zlouporabe monopola u segmentu pretraživanja interneta. U godini ekonomske krize uzrokovane pandemijom, pet “big tech” divova bilo je zaslužno gotovo samostalno za ukupni 35-postotni rast vrijednosti dionica cijelog S&P indeksa, a u samo godinu dana povećali su vrijednost svoje tržišne kapitalizacije za 53 posto.
Čak i američke savezne države podižu nekoliko paralelnih tužbi protiv Googlea, Facebooka i Amazona zbog zlouporabe monopola, a EU, uz već usvojenu Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, najavljuje dvije nove koje ciljaju na dodatne obveze tehnoloških platformi – Digital Services Act i Digital Markets Act. No, usklađivanje poreznog tretmana na razini Europske unije još nije na vidiku.
Može li Hrvatska išta napraviti na svoju ruku?
– Popis zemalja koje su jednostrano uvele neku vrstu digitalnog poreza ili podržale pojedine struke lokalne ekonomije u pregovorima s Googleom i Facebookom je već velik; među njima su Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Latvija, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Turska, Velika Britanija.. U tom kontekstu nema razloga da i Hrvatska ne definira svoju samostalnu strategiju, bez obzira na europski kontekst – smatra Pavić.
No preduvjet je, kaže, stručna rasprava i izrada našeg specifičnog pristupa, digitalne strategije koja nije samo regulatorna i restriktivna, nego i razvojna i poticajna.
– Bojim se da toga još nema i da je naša realnost u sferi digitalne ekonomije jedino ono što će nam EU narediti da napravimo. Srećom, Europska digitalna strategija pod vodstvom Margrethe Vestager – ili kako je mediji nazivaju “europskom antitrust caricom i najljućom protivnicom big techa”, izgleda obećavajuće i trenutačno je uzor svim drugim državama na svijetu u tom hladnom ratu protiv digitalnih platformi bez kojih se ne može, a moraju se staviti pod neku vrstu kontrole – uvjeren je Pavić.
Odgovornost za sadržaj
Svjetski dan intelektualnog vlasništva koje je posebno ugroženo divljanjem internetskih monopolista obilježili smo jučer. Pitanje prenošenja nedopuštenog sadržaja, kršenja autorskih prava, neovlaštenog preuzimanja, ekstremističkog i nasilnog video ili foto materijala – centralne su teme nove regulacije digitalnih platformi.
Danas je, kaže Pavić, jasno da digitalne platfome Facebook, You Tube i Google moraju snositi dio odgovornosti za sadržaj koji je na njima, bez obzira tko ga je objavio.
To im nalažu i novi EU akti. Zakon o autorskim pravima definira pravila prenošenja sadržaja s drugih medija i čini podlogu za pregovore o plaćanju za taj sadržaj.
– Kad je posrijedi implementacija europske Direktive o autorskom pravu u nacionalno zakonodavstvo, Hrvatska opet ima dvije opcije – pronaći sama svoj put ili čekati da se stvori dovoljno presedana i primjera drugdje u Europi. Isto tako, država to ne može postići bez ujedinjenih i proaktivnih poduzetnika, u ovom slučaju medijskih izdavača. S obzirom da kod nas ne postoji čak ni ozbiljna strukovna udruga kroz koju se izdavači bore za svoje interese, skeptičan sam da ćemo mi među prvima pokrenuti ili završiti te pregovore – otvoren je Petar Pavić suosnivač uspješnih internetskih tvrtki.
Zagrepčanku Mirtu (23) prati 4,9 milijuna ljudi, a njene transformacije su fantastične!