zelena transformacija gospodarstava

EIB: Nastavljamo proces transformacije u EU klimatsku banku

Foto: Horst Galuschka/DPA/PIXSELL
EIB: Nastavljamo proces transformacije u EU klimatsku banku
20.01.2021.
u 14:26
Trećina EIB-ovih kredita ide u saniranje posljedica pandemije, 40 posto za klimu i okoliš. Uz već ranije osiguranih 25 milijardi eura, odobreno je skoro još toliko za zdravstveni sektor u 2021.
Pogledaj originalni članak

Europska investicijska banka povećala je u 2020. kreditiranje na 77 milijardi eura, od kojih je najveći dio usmjeren na borbu protiv pandemije koronavirusa i klimatskih promjena. Trećina iznosa financiranja, 25,5 milijardi eura, utrošena je na rješavanje posljedica pandemije, najviše kako bi se zaštitila mala i srednja poduzeća i potpomogao razvoj cjepiva i lijekova. Udio financiranja vezanog uz klimu i okoliš porastao je na 40 posto, a cilj mu je potpomaganje zelene transformacije gospodarstava članica EU i dio je procesa koji najavljuju kao transformaciju EIB-a u EU klimatsku banku.

– EIB je relevantniji nego ikad za klimatske akcije i europsku konkurentnost - poručio je predsjednik te institucije Werner Hoyer na online konferenciji za novinare o godišnjim rezultatima.

Rekordne je razine dosegnulo i financiranje Europskog investicijskog fonda, dijela EIB Grupe, gotovo 13 milijardi eura. Iz EIB-a poručuju da je u godini najgore globalne zdravstvene krize generacijama unatrag EIB Grupa rapidno preusmjerila svoj biznis ka borbi protiv pandemije i njezinih posljedica. Od toga je financiranje više od 425 tisuća malih i srednjih poduzeća, koja zapošljavaju više od 4,2 milijuna ljudi, kako bi se izbjegla njihova insolventnost, povećano sa pet na 30,6 milijardi eura. Investicije u okoliš iznosile su 16,8 milijardi eura, infrastrukturni projekti 15 milijardi, a 14,4 milijardi utrošeno je na inovacije.

- Pokazali smo da u 2020. nismo trgovali između investicija i ekonomskog oporavka i ulaganja u klimatske akcije i inovacije. Svi su nam ciljevi povezani. Europa može izaći jača iz krize samo investirajući u zelenu i digitalnu ekonomiju budućnosti, a ne u strukture prošlosti – poručio je Hoyer. Na što konkretno misli pokazao je nešto kasnije ustvrdivši: Plin je mrtav! Hoyer smatra da članice EU ovisne o fosilnim gorivima trebaju njihovu financijsku podršku za tranziciju na održive energente. Banka je već donijela i odluku o prestanku financiranja projekata vezanih uz plin.

Što se tiče ulaganja u zdravstveni sektor, nisu se odnosila samo na bolnice, nego i na razvoj cjepiva. Na početku godine odmah su odobrili 100 milijuna eura kredita BioNTechu koji je prvi proizveo cjepivo u suradnji s Pfizerom. Financirali su razvoj više vrsta cjepiva, ali i kompanije koje razvijaju lijekove i tehnologiju za testiranje na virus. S takvom praksom kane nastaviti i u 2021. Uz već ranije osiguranih 25 milijardi eura, odobreno je skoro još toliko za zdravstveni sektor. Dio novca dolazi iz Europskog garancijskog fonda (EGF), pokrenutog prošle jeseni.

- Dostupnost cjepiva jedno je od najvažnijih etičkih pitanja danas. Bio bih jako zabrinut ako izazove koronavirusa ne gledamo na globalnoj razini jer je to pitanje izvor velikih nestabilnosti. S našim partnerima, zdravstvenim institucijama, Europskom komisijom i fondacijama, nastojimo osigurati da svaki građanin EU može dobiti cjepivo. To nije luksuz, to je globalna odgovornost – smatra Hoyer.

Kako bi nastavili proces transformacije u EU klimatsku banku, udio financiranja za te svrhe povećali su sa 34 na 40 posto, a konačni im je cilj – 50 posto i tisuću milijardi eura investicija u borbu za očuvanje klime i okoliša do kraja desetljeća. U studenom su izdali i Putokaz za klimatsku banku koji definira način za postizanje tih ciljeva.

- Borba za očuvanje klime ne može čekati kraj pandemije. Pozivam i druge institucije da poduzmu slične korake i investiraju u energetsku održivost i zelene inovacije. Trebamo masivna ulaganja u zeleni oporavak – ustvrdio je Hoyer te izrazio i bojazan od planova 45 posto europskih kompanija da smanje investicije. Samo šest posto najavilo je povećanje ulaganja.

- Kao javna banka odgovorni smo raditi u javnom interesu, a kao EU banka odgovorni smo politikama Europske unije. Naša kreditna politika bit će usklađena s tim. Moramo potaknuti privatni sektor prema ciljevima od javnog interesa: vidim link između inovacija, klime i razvoja. Zato vjerujem da EU treba više aktivnosti EIB-a – kaže Hoyer.

Iz EIB-a se hvale i da je njihovo financiranje lani omogućilo priuštivo stanovanje za 66 tisuća kućanstava, cjepivo protiv koronavirusa za 280 milijuna ljudi, za gotovo 30 milijuna ljudi omogućena je sigurnija pitka voda, a više od 15 milijuna imat će bolje sanitarne uvjete.

- Omogućit ćemo kisik europskoj ekonomiji – zaključio je čelnik EIB-a.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.