Nakon što je Vajdu prije tri godine preuzela Mesna industrija Braća Pivac, broj tovljenika u prvoj je godini poslovanja porastao 150%, na 40.000, da bi u ovoj godini planirali već 150.000, a do kraja iduće godine i 200.000 svinja.
Kooperantska proizvodnja
No svega toga ne bi bilo bez kooperantske proizvodnje koja je, u nedostatku dugoročne poljoprivredne strategije te ostalih izazova i problema, za sada jedino obećavajuće svjetlo u tunelu za stočare koji žele raditi, zaraditi i ostati sa svojim obiteljima na selu, čulo se na jučerašnjoj konferenciji u povodu 50. obljetnice kooperacije čakovečke Vajde s domaćim uzgajivačima svinja. Desetljećima je Vajda bila orijentirana samo na Međimurje, a danas se kooperantska proizvodnja, koju u tom kraju nastavlja i treća generacija svinjogojca, proširila na zavidnu kooperaciju 72 farmera i u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-Baranjskoj i Zagrebačkoj županiji.
– Brojke koje ostvarujemo velik su uspjeh uzme li se u obzir da Hrvatska već niz godina bilježi pad domaće proizvodnje. Kako bismo zaustavili taj negativni trend, ulaskom u Grupaciju Pivac intenzivno smo krenuli u povećanje kapaciteta vlastitog uzgoja i širenje kooperacije s OPG-ovima zainteresiranima za suradnju s ciljem našeg velikog projekta revitalizacije svinjogojske proizvodnje i općenito agrara u Hrvatskoj – kaže čelnik Vajde Vladimir Mesarić. U Vajdi će se tako do kraja godine realizirati 50 milijuna kuna vrijedan investicijski projekt dogradnje, rekonstrukcije i modernizacije proizvodnog pogona, nabave strojeva i opreme za proizvodnju, proširenja skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizacije rashladnog sustava, što će omogućiti i povećanje kooperantske proizvodnje, više domaće sirovine – a i otvaranje novih radnih mjesta.
Znaju za koga rade
Koliko nam je pala nacionalna proizvodnja, toliko smo povećali uvoz svinjetine, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić ističući kako je vertikalna povezanost tovljača s industrijom koja pokriva cijeli lanac, od odojaka, preko klaonica, prodaje u trgovinama, prerade te izvoza velika prednost. Još samo da možemo bolje konkurirati zemljama poput Poljske koja trenutačno ulaže 1,1 milijardu eura u podizanje 500 novih svinjogojskih farmi. Vajdin kooperant Tihomir Papac iz Piškorevaca, koji je s 3000 tovljenika u turnusu jedan od većih proizvođača, kaže da je velika prednost kad proizvođači unaprijed znaju za koga i za koju cijenu rade te imaju sigurnu i stalnu popunjenost kvalitetnim prascima za tov i jednako kvalitetnom hranom u sva tri godišnja turnusa. Očekuje se da će potpore iz Programa ruralnog razvoja RH do 2020., povoljniji krediti s najviše 1% kamate, uvođenje dodatnih potpora za dobrobit životinja na farmama te jačanja modela kooperacija uskoro ipak promijeniti lošu sliku domaćeg agrara. No treba razmišljati i o smanjenju PDV-a na hranu, žive životinje i klaonički obrađene trupove te i o dodatnim ekološkim mjerama koje dižu konkurentnost proizvođača u RH, rekao je Igor Miljak, predsjednik uprave PPK.