Široke hlače marke Zara izazvale su pravi val na društvenim mrežama. Iskustva s tim satenskim hlačama već se dijele pod hashtagom #deadlyzarapants („smrtonosne hlače Zare"). Srećom, hlače nisu smrtonosne – no mnoge žene na TikToku i Instagramu pričaju o padovima, oguljenim koljenima, pa čak i prijelomima kostiju. To je očito povezano s njihovim izuzetno širokim krojem. Žene koje ih nose kažu da se prilikom hodanja stopalo lako zaplete u drugu nogavicu – pa postoji ozbiljna opasnost od spoticanja. No pogled na povijest mode pokazuje da je nekoć bilo i mnogo opasnije, piše DW.
U 19. stoljeću zelene haljine bile su vrlo tražene. Do tada su se nosili uglavnom prigušeni zemljani tonovi, dobiveni prirodnim putem. Zatim su kemičari otkrili jarkozeleni bakrov acetoarsenit, koji je jedan bavarski poduzetnik počeo industrijski proizvoditi i isporučivati tekstilnim tvornicama. Spektakularno pojavljivanje francuske carice Eugénie na jednom balu u haljini upravo te nijanse, poznate kao „schweinfurtsko zelenilo", izazvalo je pravu senzaciju u pariškim modnim krugovima i pretvorilo tu boju u veliki modni hit diljem Europe. Njemački naziv „Schweinfurtsko zelenilo" ubrzo je na međunarodnoj sceni zamijenjen zvučnijim imenom „Paris green".
Ono što se od početka znalo, ali se nije shvaćalo ozbiljno, jest da je ta zelena boja bila izuzetno otrovna te da se koristila i kao otrov za štakore i kukce (otuda i izraz „otrovnozeleno"). Kada bi se žene u takvim haljinama oznojile tijekom plesa, otrov bi se počeo oslobađati iz tkanine. Posljedice su bile bolni čirevi na koži, opadanje kose, mučnina i postupno kronično trovanje. Uz to, otrovni se prah širio zrakom.
Točan broj žrtava nije poznat, no jedan je berlinski liječnik dokazao da se tijekom jedne balske večeri iz haljine oslobodilo oko četiri grama finog arsenova praha koji se neprimjetno raspršio po prostoriji – količina koja bi, kad bi se progutala, bila dovoljna da usmrti oko dvadeset ljudi. Također u 19. stoljeću vrlo su popularne bile krinoline – ogromne, široke podsuknje izrađene od čelika i konjske dlake. One nisu bile samo krajnje nepraktične za kretanje, već su se pokazale i kao smrtonosna opasnost. Ako bi takve suknje došle u dodir sa svijećama ili vatrom iz kamina, lako bi se zapalile i u trenu planule. Budući da se žene koje su ih nosile nisu mogle same osloboditi tih suknji, one su postajale smrtonosna zamka.
Povjesničari procjenjuju da su požari uzrokovani krinolinama samo u Velikoj Britaniji krajem 1850-ih i tijekom 1860-ih godina odnijeli nekoliko tisuća ženskih života. Korzeti su ponovno (ili još uvijek) u modi: zvijezde poput Taylor Swift, Billie Eilish i Kim Kardashian najbolji su dokaz za to. Već stoljećima žene nose usko stegnute korzete koji trebaju naglasiti i oblikovati struk. Tanak struk simbolizirao je mladost, a naglašeni bokovi plodnost.
U 19. stoljeću ta je težnja za oblikovanjem tijela povremeno dosezala ekstremne razmjere kroz vrlo čvrsto stezanje („tight-lacing"). Pomoću krutih korzetnih umetaka od kitove kosti ili čelika, tijela mladih žena stezana su centimetar po centimetar. To je, međutim, moglo imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Pod ogromnim pritiskom korzeta ponekad su se deformirala donja rebra, a unutarnji organi bili su izloženi stalnom pritisku.
Liječnici tog vremena izvještavali su o teškim probavnim smetnjama, jer su želudac i crijeva bili pod stalnim pritiskom. Istodobno, vrlo usko stegnut korzet ograničavao je pokretljivost prsnog koša, zbog čega žene nisu mogle disati punim plućima. Zbog toga su vrtoglavica i nesvjestice bile tipične prateće pojave. Osim toga, povjesničari i liječnici pretpostavljaju da je dugotrajno nošenje vrlo čvrstih korzeta moglo oslabiti trbušne i leđne mišiće – jer oni praktički više nisu ni bili u uporabi.