Strategija

Strategija digitalne Hrvatske je finalizirana, sada se čeka Sabor

Foto: SDURDD
Strategija digitalne Hrvatske je finalizirana, sada se čeka Sabor
02.12.2022.
u 10:14
Hoće li Hrvatska do 2032. biti razvijeno i digitalizirano društvo ovisit će za početak o brzini izrade nacionalnih i akcijskih planova
Pogledaj originalni članak

Hrvatska bi do 2032. trebala postati zemlja digitalno konkurentnog gospodarstva i društva s udjelom informacijsko-komunikacijskih tehnologija u BDP-u od 13 posto, zapisano je u finalnoj Strategiji digitalne Hrvatske (SDH). Naime, Strategija je prošla i fazu javnog savjetovanja pri čemu su svi imali pravo izjasniti se o dokumentu koji bi nam trebao ukazati smjer prema digitalnom društvu u idućem desetljeću. “Zaprimili smo 30 komentara i svi su uzeti u obzir i razmatranje, a od njih je 3 u potpunosti a 7 djelomično prihvaćeno, navode iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. No, bit Strategije koja je predstavljena uoči javnog savjetovanja, nije promijenjena.
Dakle, kako bismo živjeli u doista razvijenoj državi i digitalnom društvu u skladu s vremenom, procijenjeno je, u desetogodišnjem razdoblju trebalo bi biti ukupno utrošeno sedam milijardi kuna, temeljeno na sadašnjim financijskim pokazateljima i raspoloživom novcu iz EU, kazao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, koji je dobio zadatak izraditi Strategiju, što je njegov ured i učinio uz pomoć konzultanata iz Deloittea.
Inače, valja znati da je na izradi Strategije putem stručne radne skupine i četiriju podskupina svoj doprinos njezinu sadržaju dalo više od 100 predstavnika iz 41 organizacije koje obuhvaćaju državne institucije, akademsku zajednicu i privatni sektor, što je vjerojatno jedan od najvećih udjela sudionika koji su se ikada bavili nekim strateškim dokumentom i koji su njime uglavnom zadovoljni. Priznanje za izradu Strategije javno je podijelio i Hrvoje Balen, šef HUP-ICT-a, na svom profilu na Linkedinu te kazao kako se posljednjih nekoliko mjeseci radilo na pripremi Prijedloga Strategije.
“Uz Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, moram istaknuti i veliki broj članova Hrvatske udruge poslodavaca koji su se uključili u pojedinim strateškim ciljevima i koji su dali veliki obol u pripremi krovnog dokumenta. Nekoliko zaista velikih i strateških stvari nalazi se u prijedlogu dokumenta i zbog toga sam zahvalan nositeljima izrade na razumijevanju, kao i Deloitte Croatia koji su moderirali proces”, piše Balen te dodaje kako si ovim Prijedlogom Strategije zadajemo smjer kojim bi Hrvatska do 2032. trebala povećati udio ICT industrije u BDP-u na 13%, ali i udio ICT profesionalaca u ukupnoj zaposlenosti na više od 8 posto.
“Naravno, ne postoji čarobni štapić kojim će se sve to dogoditi, nego će se donošenjem Strategije, temeljem ovih smjernica, pripremiti i ažurirati čak četiri nacionalna plana (zapošljavanje, digitalna transformacija, širokopojasni internet, e-uprava) kojima će se usmjeriti i sve potrebne aktivnosti”, ističe Balen te dodaje: “Ni mi sami nismo sa svime zadovoljni, ali ćemo svi zajedno još djelovati kroz socijalni dijalog i konzultacije. Međutim, hrvatski ICT sektor nije do sada nikad dobio takvu poziciju u bilo kojoj nacionalnoj strategiji pa je vrijeme da se još malo potrudimo i damo prijedloge poboljšanja te se pripremimo za aktivno sudjelovanje u izradi akcijskih planova.”.

Naime, Strategija sama po sebi nema akcijski plan, no nakon njezina donošenjea koje je planirano za kraj godine, slijede izrade nacionalnih planova, a time i akcijskih planova, u kojima će HUP aktivno sudjelovati.
Inače, Strategija obuhvaća četiri prioritetna područja: digitalnu tranziciju gospodarstva, digitalizaciju javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

U svakom tom području cilj je dostići europski prosjek. Inače, Hrvatska spram europskih mjerila digitalizacije u gotovo svim segmentima trenutačno ne stoji najbolje, tek je na 21. mjestu među 27 zemalja EU, s time da je u segmentima povezivosti i digitalne javne uprave na samom začelju.
Cilj Strategije je u svim područjima dohvatiti europski prosjek, koji je, kako je istaknuo Gordan Kožulj iz Deloittea, pokretna meta, što znači da Hrvatska mora napredovati bržim tempom od ostalih.

– Strategijom želimo postaviti prioritete javnih politika koje djeluju poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, na digitalne kompetencije građana i povećanje broja stručnjaka u ICT-u te na primjenu naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima. Bitno je da se poreznim, regulatornim i parafiskalnim rasterećenjem omogući da se poveća broj ICT stručnjaka i da se zadrže u Hrvatskoj, da im plaće budu više, za što Strategija i predviđa niz mogućnosti poput, primjerice, ESOP modela, odnosno radničkog dioničarstva – istaknuo je Gordan Kožulj. Kada se radi o novcu, Strategija ga i navodi.
Tako se za prvi segment, razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, kao prioritetno područje provedbe javnih politika, navodi podrška digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima, za koju bi iz proračuna trebalo biti plasirano dvije milijarde kuna, za digitalizaciju javnih usluga za poduzetnike te osiguravanje dostupnosti anonimiziranih javnih podataka namijenjeno je iz proračuna 150 milijuna kuna, podrška za digitalne inovacijske centre trebala bi iznositi između 150 do 300 milijuna kuna. Za transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija iz proračuna ide 100 milijuna kuna.
Za digitalizaciju javne uprave, koja je uglavnom najviše kritizirana, što pokazuje i europski indeks, unatoč neprestanoj nadogradnji usluga na portalu e-Građani koji koristi 1,7 milijuna korisnika, namijenjeno je najviše novca. U tom cilju prioritetna područja provedbe javnih politika su: jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta za što se planira 65 milijuna kuna iz proračuna; nadogradnja državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja za koju treba 2,5 milijardi kuna; postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima za što se planira utrošiti 480 milijuna kuna; digitalizacija svih ključnih javnih usluga za što će se izdvojiti 800 milijuna kuna; promidžba digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima za što je namijenjeno 55 milijuna kuna iz proračuna.
Razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta i 5G mreže, treće su istaknuto područje u Strategiji. Prema posljednjem DESI indeksu, u tome stojimo vrlo loše, posebice kada se radi o korištenju fiksnog širokopojasnog pristupa velikih brzina (100 Mbit/s i 1 Gbit/s).
U tom cilju prioritetna područja provedbe javnih politika su osiguravanje preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža za što se predviđa tri milijuna kuna. Za omogućavanje potpora za razvoj mreža u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja predviđa se 1,27 milijardi kuna (ne uključujući OPKK 2014.-2020.); dok se za poticanje korištenja usluga velikih brzina predviđa 0,3 milijuna kuna.
Kada se pak radi o četvrtom stupu strategije ili razvoju digitalnih kompetencija za život i rad u digitalnom dobu, prioritetna područja provedbe javnih politika su povećanje broja IT stručnjaka na tržištu rada, za što će se utrošiti 700 milijuna kuna, za razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IT-ja 300 milijuna kuna te za digitalnu tranziciju kao potporu razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava 1,15 milijardi proračunskih kuna.
Dakle, finalizirana Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. za početak ide Vladi na pregled i odobrenje, a potom će se o njoj raspravljati i odlučivati u Saboru. Morala bi biti usvojena do kraja godine te biti u primjeni početkom sljedeće. Strategija nema akcijske planove, no iz nje bi trebali nastati nacionalni planovi po pojedinim segmentima, a potom i akcijski.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

WT
WTF!
11:01 02.12.2022.

Koja je negativna strana tog "digitalnog društva" ili ćemo to uvidjeti tek za kojih 5 godina???

ST
stefj
10:30 02.12.2022.

Mogu pisati strategije kakve žele, kada će se o svemu na kraju dogovarati politika sa sindikatima javnih struktura. I tu pada sve u vodu, sve potencijalne reforme, svaka nada za bolju budućnost. Vidimo i po novom ZOR-u i novim zakonima da ekonomija i razvoj gospodarstva imaju najniži prioritet, bitniji su uhljebi i glasovi... Tak da su ovakve strategije ništa drugo do skupa produkcija gomile papira, od kojih će biti najveća korist odvoz istih na reciklažno odlagalište. Čak bi veća korist bila da se narezuckaju na trakice i koriste umjesto WC papira u javnim službama. Taj WC papir bi onda bio čisti luksuz - skuplji od zlatnog...