Iz Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) ogorčeni su što se na proširenoj listi dodatnih 30 proizvoda i kategorija s ograničenim cijenama, koju su ovih dana predstavili Vlada i resorni ministar gospodarstva Ante Šušnjar našao i med u staklenci, 900 grama za najviše 5,70 eura. U dopisu Šušnjaru kažu kako su pogođeni i iznenađeni odlukom da se na popisu našao i med kao vrlo korisna namirnica, a da od njih, kao krovne organizacije hrvatskog pčelarstva koja broji i zastupa 6400 članova od ukupno 9200 evidentiranih pčelara u Republici Hrvatskoj, nisu zatražiti mišljenje.
- Bijes pčelara je velik. Stoga molimo pojašnjenje tko je dao ovakav prijedlog i na osnovu kojih pokazatelja jer proizvođač meda ili, da budemo jasniji, vrijedni hrvatski pčelar koji ima pčele u našim uvjetima ne može nikako ponuditi cijenu koja je proizašla iz te odluke, uz dužno poštovanje i uvažavanje činjenica o slaboj kupovnoj moći naših sugrađana - piše u pismu Šušnjaru kojega potpisuje predsjednik HPS-a Dražen Kocet. Tvrdi kako je hrvatsko pčelarstvo sektor koji preko oprašivača osigurava proizvodnju sve više potrebne hrane, a onda i proizvodnju provjerenih i dokazanih pčelinjih proizvoda.
- Ispada da je ovo nagrada za naš trud i ulogu koju imamo kao pčelari u ekosustavu. Ponovno smo dali priliku prevarantima za koje je europsko izvješće reklo da je 46% meda na području EU iz izvora sumnjive kvalitete jer upravo ste takav med na ovaj način ponudili našim sugrađanima slabe kupovne moći i potaknuli još veći uvoz istoga. Hrvatski pčelari u našim uvjetima ne mogu parirati nečemu što je upitne kvalitete i ponuditi ovakvu ponižavajuću cijenu meda na polici trgovačkog lanca imajući u vidu da je polazna cijena 2 eura. Na nju se onda vežu troškovi ambalaže, pakiranja, transporta, marže i PDV-a pa tako dođemo do cijene od 5,70 eura.
Trošak naše proizvodnje je daleko veći i kreće se od 3-6 eura po kilogramu, ovisno o mjestu proizvodnje i klimatskim uvjetima koji su svake godine drugačiji. Kako nemamo nikakve mogućnosti u stranim trgovačkim centrima konkurirati uvoznim lobijima uspjeli smo svoje proizvode nametnuti našim potrošačima kroz manje lokalne trgovine koje su shvatile našu kvalitetu i podržale naš mukotrpan rad tako da je u ponudi samo med hrvatskog pčelara. I sada bi u toj trgovini trebalo ponuditi i to nešto što je nekvalitetno i nepoželjno i dovesti kupca u zabludu - pita Kocet.
Dodaje kako su pčelari zabrinuti nakon najnovije odluke Vlade za budućnost hrvatskog pčelarstva, proizvodnju hrane općenito, kao i proizvodnju kvalitetnih pčelinjih proizvoda. - Očekujemo od Vlade Republike Hrvatske da donese pravedniju odluku, a za sve nas najrazumniju da se med makne s liste proizvoda s ograničenom cijenom - poručili su iz HPS-a.
Gospodo pčelari, znam da ste revoltirani jer nećete moći raditi što hoćete. Država vam daje poticaje, pa čak i onima koji se pčelarstvom bave iz hobija, a takovih je najviše, i očekuje da se solidarizirate. Pčelari moraju raskrstiti s tim tko živi od toga (profesionalno se bavi pčelarstvom), a tko dodatno zarađuje na hobiju. Država bi trebala poticati profesionalce u svim područjima uz uvjet da proizvode više, bolje i jeftinije. U pravilu, država ne sufinancira druge hobije osim pčelarstva. Drugi hobiji traže dosta osobnih ulaganja bez poklona države. Lovci se lovstvom bave iz hobija, a znamo koliko taj hobi košta. I oni se bave društveno korisnim radom -skrbe o divljači. Ja vam to govorim iz osobnog iskustva jer sam i sam pčelar koji sav med proda "na kućnom pragu", ne plaćam porez, a država mi sufinancira hobi u obliku naknada za opremu. Baš mi dobro dođe. Sada će se hobisti dići na noge, ali neka, netko vam je to trebao reći.