Oni su mladi, obrazovani, zaposleni i žive u Hrvatskoj. Pritom su i pomalo “neobični” jer su iznimno zadovoljni onime što rade i koliko zarađuju. A dodatno ih povezuje to da vladaju STEM vještinama, odnosno opredijelili su se za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
Ne, nisu svjetski poznati, nisu biznis osnovali u garaži, no uspjeli su i sada uživaju u milijunima. Upravo oni mijenjaju svijet jer spadaju u generaciju milenijalaca koji će još dugo biti prisutni u svijetu rada jer se bave poslovima budućnosti ili upravo onime što se najviše traži u Europi s obzirom na to da gospodarstvo neumitno postaje digitalno.
U posljednje vrijeme STEM vještine promiču se sve više, nažalost u Hrvatskoj još bez pravog sustavnog pristupa. A kako ćemo reformu školstva i dalje očito čekati, preostaje samo pokazati da STEM nije bauk.
Ivan Kunović (25) završio je zagrebački FER i podučava djecu osnovama programiranja i elektrotehnike. Održava radionice za djecu od 7 do 12 godina i uvjeren je da svako dijete koje je sposobno naučiti zbrajati i oduzimati može naučiti programirati i da svakoga može potaknuti da zavoli taj proces.
Smatra se istraživačem i vjeruje da ga je upravo ta osobina odvela put računala i mehanike. Radio je svojedobno u Rimac Automobilima jer mu je u dijelu IT-ja najdraža elektrotehnika, a izazovi su u Rimčevoj tvrtki veliki i tamo sebe i vidi. Ipak, trenutačno mu je edukacija draža i u toj sferi razvija biznis.
Edita Kustura (30), magistra inženjerka računarstva, također je završila FER. Zaposlena je u informatičkoj tvrtki Combis i radi na cloud projektima. Osmislila je aplikaciju, vodila tim i razvijala Olive Manager – aplikaciju za unapređenje rada uljara.
Ručni posao organizacije u uljarama iz bilježnice prenijela je i unaprijedila u jednostavnu i korisnu aplikaciju. I kao prava pripadnica milenijalaca ističe da su joj najvažnije odlična radna atmosfera i kreativnost. Iz Marine je pokraj Trogira. Voljela je matematičku logiku, a FER joj se činio kao fakultet na kojem će proširiti znanje.
Da, bila je odlična učenica, ali kako tvrdi, ništa posebno. Uzela je priručnik, pripremila se i položila prijamni. Edita ima obitelj, sina od tri godine, suprug je također IT-jevac i ne planira emigrirati. Veći joj je izazov digitalnim rješenjima unaprijediti društvo.
Lovro Krpan (22) zaposlen je u IT tvrtki Essperti kao developer. Završio je preddiplomski studij programskog inženjerstva na Visokom učilištu Algebra i uživa u poslu. Zapravo je tipičan mladi čovjek, elokventan i posve zadovoljan.
Završio je Opću gimnaziju, a na putu u IT malo se ipak kolebao. Naime, druga strast bila mu je glazba. Poput mnogih mladih ljudi, imao je i rock-bend. Sklon je i ostalim vrstama umjetnosti i birao je kojim će putem. Naposljetku je odabrao programiranje jer je zaključio da su kreativnost i mogućnosti koje pruža impresivne, a glazbe se ne mora odreći, može mu i tu koristiti.
Ivan Rendulić (27) radi kao voditelj projekta u tvrtki koja se bavi automatizacijom u industriji Duplico. To je obiteljska tvrtka koja zapošljava 70 ljudi. U roku je završio FER, a tamo je završio nakon srednje Tehničke škole Nikola Tesla u Zagrebu. Razvija i svoje aplikacije, a ona koja će, nada se, uskoro postati popularna jest Gigley. Danas je, smatra, bez IT vještina nemoguće raditi neki posao.
Do kraja godine vjerojatno će se samo na portalima poput MojPosao otvoriti 3000 radnih mjesta za ICT stručnjake (prošla godina završena je s 2500 takvih oglasa), kazao nam je Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra.
– Najviše radnih mjesta otvara se za softverske inženjere, tj. programere i developere, za kojima i u svijetu vlada najveća potražnja. EU se suočava s nedostatkom ICT stručnjaka, što direktno utječe na konkurentnost gospodarstva, a ponajviše na tehnološku konkurentnost tvrtki u EU koje se moraju natjecati s najboljim američkim i azijskim kompanijama.
Što se Hrvatske tiče, danas na tržište izlazi između 1500 do 2000 visokoobrazovanih, što je i trenutačno nedovoljno za potrebe ICT tvrtki, ali i kompanija koje zapošljavaju takve stručnjake.
I to je samo zato što IT uglavnom posluje online, preko interneta se većina poslova odvija. Da se baziraju na Hrvatsko tržište odma bi propali. Ono što nama nedostaje je industrija, proizvodnja ali samo se trgovački centri i trgovine otvaraju. Kad ste zadnji put čuli da se u Hrvatskoj otvorila firma i zaposlila 500 ljudi ?