Nedostatak radne snage na obali postaje sve izraženiji, a posebno je vidljiv uoči turističke sezone. Poslodavci se sve više oslanjaju na radnu snagu iz trećih zemalja, jer bez nje, čini se, ne mogu zadovoljiti potrebe tržišta ni ove godine. Stradun, iako u zimskim mjesecima, i dalje privlači turiste, a u Dubrovniku je trenutno oko 600 posjetitelja, izvještava HRT.
Mnogi ugostiteljski objekti zatvoreni su zbog priprema za sezonu, a s obzirom na veliku potražnju za sezonskim radnicima, izazov za poslodavce postaje sve veći. Đani Banovac, predsjednik Ceha ugostitelja Dubrovnik, smatra da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju doveo do toga da su mnogi radnici napustili zemlju, jer su pronašli bolje prilike u drugim europskim državama. Unatoč početnim problemima, smatra da je situacija sada stabilnija.
Nikolina Trojić, predsjednica HGK-a Županijske komore Dubrovnik, upozorava da bi, čak i kada bi se svi Hrvati koji su napustili zemlju vratili, i dalje bilo nedostatno radne snage za potrebe turističke industrije. Problem je i u tome što mnogi ljudi više ne žele raditi fizičke poslove, a to dodatno ukazuje na iscrpljenost domaćih radnih kapaciteta.
Zbog tih razloga, zapošljavanje radnika iz zemalja poput Filipina i Nepala postalo je uobičajeno. Renante Placer, radnik s Filipina, koji je već četiri godine u Hrvatskoj, pohvalio je uvjete života i rada, ističući sigurno okruženje i dobre uvjete.
-Ljudi su ono što mi se u Hrvatskoj najviše sviđa, kao i posao u sigurnom okruženju te uz dobre uvjete- istaknuo je Placer. Srđan Pujo, direktor Hotela Lero, dodaje da su strani radnici, uključujući Placera, izvrsni i dobro se uklapaju u radnu sredinu.
Međutim, za dugoročnu uspješnu integraciju stranih radnika važno je osigurati da se osjećaju prihvaćeno i integrirano u društvo. Nikolina Trojić napominje da ih ne smijemo izolirati, jer to može dovesti do socijalne isključenosti, a time i do negativnih posljedica na društvo.
S obzirom na sve ove izazove, u Saboru se raspravljalo o izmjenama Zakona o strancima. Prema prijedlogu, strani radnici bi morali učiti hrvatski jezik, a također bi im se omogućila lakša promjena poslodavca. Ove mjere trebale bi poboljšati sustav zapošljavanja stranih radnika, čineći Hrvatsku atraktivnijom za život i rad.
Pa za sve ovo su krivi poslodavci - da su pošteno plaćali domaće radnike, ne bi odlazili van, a novac bi ostao u Hrvatskoj. Za sve je kriva pohlepa tzv. poduzetnika.