Javna objava Mateja Rigelnika iz Axor Holdinga o ponudi za preuzimanje Ljubljanske burze (LJSE), koju je dao godinu ranije Zagrebačkoj burzi u čijem je vlasništvu, otvorila je brojna pitanja, no među njima su dva ključna: je li to ZSE morao učiniti u skladu s Uredbom o zlouporabi tržišta (MAR) i – kad već nije – a regulator je to saznao nakon što je Rigelnik objavio u javnosti, kao i novu ponudu – je li Hanfa trebala intervenirati? Sudeći po onome što nam je regulator odgovorio, možda i jest intervenirao, ali javnost to trenutačno ne zna.
- Hanfa provodi kontinuirani nadzor nad svim izdavateljima vrijednosnih papira, međutim, ne izvješćuje javnost o tijeku aktivnosti nego se svi pojedinačni akti, kojima se odlučuje o nečijim pravima ili obvezama, objavljuju nakon njihove konačnosti na internetskoj stranici Hanfe – odvratio nam je regulator lakonski na upit o tome jesu li bili informirani o ponudi za preuzimanje LJSE i jesu li analizirali obvezu njezina objavljivanja, smatraju li da je takva ponuda predstavljala povlaštenu informaciju u smislu Uredbe o zlouporabi tržišta, jesu li slijedom toga proveli ili provode nadzor te kako balansiraju činjenicu da je ZSE istodobno tržišna infrastruktura i uvršteno trgovačko društvo, kao i smatraju li da postojeće upravljanje ZSE jača ili slabi povjerenje domaćih i stranih ulagača.
Kako bismo što preciznije provjerili nadležnosti, obratili smo se i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA-i), neovisnoj instituciji EU sa sjedištem u Parizu koja poboljšava zaštitu ulagača te promiče stabilna i uređena financijska tržišta pa joj se i hrvatski građani mogu obratiti u slučaju potrebe za zaštitom. Kao dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS), ESMA izrađuje pravila, analizira rizike i koordinira nadzor. Iz ESMA-e preciziraju da su, prema MAR-u, izdavatelji čiji su financijski instrumenti dopušteni za trgovanje na EU tržišnim mjestima, obvezni što je prije moguće objaviti povjerljive informacije kada ih se te informacije izravno dotiču.
- Predstavlja li neobvezujuća ili obvezujuća ponuda za preuzimanje povjerljive informacije ovisi o specifičnim okolnostima, ali kriteriji ostaju isti: informacija mora biti točna, cjenovno osjetljiva i nejavna. MAR se primjenjuje jednako na sve izdavatelje, uključujući izlistane pružatelje tržišne infrastrukture te ne nameće strože standarde transparentnosti za burze u usporedbi s drugim izlistanim tvrtkama – jasan je europski regulator koji dodaje da je nadzor nad obvezama objavljivanja prema MAR-u isključivo je u nadležnosti nacionalnih nadležnih tijela, a ESMA ne igra izravnu nadzornu ulogu.
- Šire gledano, ESMA radi na promicanju konvergencije nadzora među nacionalnim tijelima kako bi se osigurali dosljedni i učinkoviti pristupi nadzoru u svim zakonodavnim područjima u okviru nadležnosti ESMA-e, uključujući praksu objavljivanja informacija od strane izdavatelja – jasno je europsko tijelo.
„Konvergencija“ pritom znači samo jedno: usklađivanje nadzora među nacionalnim tijelima na način da svi na jednak način primjenjuju pravila. Sukladno uredbi MAR. To bi čelnik Hanfe Ante Žigman, koji je od lipnja prošle godine član Upravnog odbora ESMA-e, dakle, morao znati. Za procese konsolidacije nacionalnih burzi ESMA nije nadležna te „stoga ne može komentirati takve komercijalne ili strukturne promjene.“ – pojasnili su nam u vrlo detaljnom odgovoru.
Prema našim saznanjima o prvoj ponudi navodno nije bio informiran ni Nadzorni odbor ZSE-a. Ako je to točno, otvara se dodatno pitanje unutarnjeg korporativnog upravljanja: tko je unutar burze procjenjivao „materijalnost informacije“ i na temelju kojih kriterija? Nekoliko pitanja postavili smo i EBRD-u kao suvlasniku ZSE-a sa, prema Statutu osiguranim mjestom u NO-u. Nisu odgovorili, ali doznajemo da im cijela situacija nije draga i da njihova predstavnica u NO-u nakon svega aktivnije nego prije sudjeluje u radu. Za razliku od europskog regulatora, čelnica burze Ivana Gažić, na koju je adresiran teret objave cjenovno osjetljive informacije, puno je općenitija u odgovorima na pitanja o tome, informiranju NO-a i interakcijama s Hanfom na tu temu.
- ZSE u svom postupanju primjenjuje važeće zakonske i regulatorne propise. Procjena predstavlja li određena informacija povjerljivu ili cjenovno osjetljivu informaciju provodi se sukladno kriterijima primjenjivih propisa, internih procedura i uz primjenu odgovarajućih regulatornih standarda. Odnosi između Uprave i NO-a uređeni su zakonom, statutom i internim aktima Društva, pri čemu se sustav korporativnog upravljanja provodi u skladu s važećim propisima i standardima za uvrštena društva – odvraćaju nam sa ZSE te dodaju da je komunikacija s regulatornim tijelima po svojoj prirodi povjerljiva, dok nadležno tijelo postupa samostalno u okviru svojih ovlasti.
Općenitije valjda ni ne može odgovoriti. U širem kontekstu, cijeli slučaj otvara pitanje učinkovitosti nadzora nad burzama na malim tržištima. Na svom prvom sastanku Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) u Bruxellesu, zato nije iznenadila izjava novog ministra financija Tomislava Ćorića da pozdravlja ideju EU nadnadzornika.
- Ideja je da se sustav tržišta kapitala na razini EU-a integrira tako da se nadzorne funkcije djelomično integriraju, odnosno da se dio njih prenese na nadnacionalnog nadzornika, pri tome uvažavajući specifičnosti svakog pojedinog sustava i zadržavanja dijela funkcija na nacionalnom razinama – jasno je artikulirao Ćorić. To je jasna poruka i hrvatskim nadzornicima. Jer sve što Hanfa propusti nadzirati dolazi na naplatu Ministarstvu financija, odnosno proračunu, što smo najbolje mogli vidjeti kod mirovinske reforme. Burza je sljedeća.