Hajka na automobile pogonjene dizelskim motorom rezultirala je sudskom presudom kojoj se njemačkim gradovima dopušta da na svojem području zabrane uporabu dizelaša. Prognani su kao najveće štetočine koje truju planet.
No, najnoviji podaci o emisijama ugljikova dioksida koji iza sebe ostavljaju auti lani pristigli na europsko tržište pokazuju da Pedro koji visi možda i nije onaj pravi... Dizelaši, naime, emitiraju manje CO2 od benzinaca, a s padom prodaje dizelaša porasla je potražnja za benzincima, koji ispuštaju više ugljikova dioksida. Pa je tako u Europi prvi put u zadnjih deset godina zabilježen rast emisija ugljikova dioksida, stakleničkog plina zaslužnog za klimatske promjene zbog kojih se borimo s poplavama, olujama, temperaturnim skokovima...
Progon dizelaša ustvari je i pokrenula količina dušikova, a ne ugljikova dioksida, no javnost većinom ne vidi razliku. Stvorena je percepcija o dizelašima kao trovačima planeta i opći je stav da ćemo s nestankom dizelskih automobila s prometnica lakše disati. Nećemo. Dizelski automobili svijet neće ni spasiti ni uništiti, dok god javni promet i industrija stvaraju ogromne količine štetnih tvari, a rješavanje tog problema još nije na obzoru. Štoviše, dizelski automobili za planet nježniji su od benzinaca. Dizelaši ipak ugrožavaju čovjeka, jer je NOx okidač za mnoge bolesti. No, koga spašavati prvog – pojedinca ili planet, stanara ili njegov dom?
Pogledajte i galeriju 10 stvari koje možda niste znali o Yugu:
Bez planete nema ni čovjeka a bez čovjeka planeta bi odahnula! Dakle pitanje je skoro pa retoričko!