Automobil na suncu može dosegnuti više od 60 °C: Šebalj otkrio što napraviti prije nego sjednete za volan

Ljetne vrućine ne predstavljaju problem samo na otvorenom, već jednako neugodno može biti i u automobilu koji je neko vrijeme stajao na suncu. Stručnjaci upozoravaju da se unutrašnjost vozila zagrijava mnogo brže nego što većina vozača misli, a ulazak u pregrijanu kabinu može biti vrlo neugodan, ali i štetan za organizam.

Već pri vanjskoj temperaturi od 25 Celzijevih stupnjeva unutrašnjost automobila nakon dvadesetak minuta može dosegnuti oko 38 stupnjeva. Kada termometar pokazuje 36 stupnjeva, temperatura u kabini raste još brže, te nakon deset minuta može doseći 45 stupnjeva, za pola sata oko 55, a nakon sat vremena i više od 60 stupnjeva.

Mjerenja provedena u parkiranim vozilima pokazala su da temperatura u unutrašnjosti može varirati između 41 i čak 76 Celzijevih stupnjeva. Za sunčanih ljetnih dana prosječne vrijednosti približavaju se 68 stupnjeva, što znači da je kabina često više od 20 stupnjeva toplija od vanjskog zraka. Uz zrak, snažno se zagrijavaju i sjedala, upravljač, instrumentna ploča, stakla te ostale površine u vozilu. Upravo zbog toga ni uključivanje klima-uređaja ne donosi trenutačno olakšanje jer zagrijani materijali još neko vrijeme isijavaju toplinu.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih automobilista Juraj Šebalj za N1 savjetuje da se automobil prije ulaska najprije dobro prozrači. 'Važno je rashladiti automobil prije ulaska jer je ta prva minuta pakao', kaže Šebalj. Ističe da nije dobro odmah sjesti u vozilo i očekivati da će klima-uređaj u nekoliko sekundi riješiti problem. Mnogo je bolje otvoriti vrata i prozore kako bi se ispustio nakupljeni vrući zrak, a neki vozači pritom otvaraju i prtljažnik radi boljeg strujanja zraka. Šebalj dodaje da tijekom ljeta na sjedalu drži ručnik koji ublažava dodir s užarenom presvlakom i upija znoj. 'Svatko ima svoj ritual. Ja ne sjedam u automobil iste sekunde. Malo ga raspušem tako da uključim klimu na najjaču postavku', objašnjava.

Slične preporuke daje i Hrvatski autoklub. Savjetuju da se prije pokretanja vozila nakratko otvore vrata i prozori, zatim uključi klima-uređaj te nekoliko minuta koristi unutarnja recirkulacija zraka. Nakon što se kabina počne hladiti, ponovno treba uključiti dovod svježeg zraka, a otvore ventilacije usmjeriti prema stropu vozila, a ne izravno prema putnicima. Šebalj upozorava da se zrak može ohladiti relativno brzo, no zagrijane površine ostaju vruće još neko vrijeme. 'Cijeli je automobil iznutra užaren na 60 ili 70 stupnjeva. Sve je poput radijatora. Nekada treba deset ili dvadeset minuta da se istemperira i prestane toliko isijavati', upozorava.

Iako klima-uređaj brzo spušta temperaturu zraka, sjedala i ostale površine hlade se znatno sporije. Zato stručnjaci preporučuju da se nakon početnog hlađenja temperatura u vozilu postavi umjereno, a mlaz zraka ne usmjerava izravno prema vozaču i putnicima. 'Ako nam klima puše izravno u zglobove, može izazvati upalne efekte, tako da preporučujem puhanje usmjeriti u prostor kabine, a ne u vozača i putnike', govori Šebalj.

Iz HAK-a također upozoravaju da pretjerano rashlađena kabina nije dobro rješenje jer nagla promjena temperature pri izlasku iz vozila može izazvati slabost, vrtoglavicu, drhtavicu ili ubrzan rad srca. Govoreći o iskustvima s pustinjskih utrka, Šebalj kaže da je na Bliskom istoku često viđao vozače koji automobile ostavljaju upaljene kako bi klima cijelo vrijeme radila. 'Tamo je 50 stupnjeva. Kod nas se temperatura ipak samo malo igra', kaže Šebalj za N1.

Osim što otežava boravak u vozilu, visoka temperatura negativno utječe i na vozače. Hrvatski autoklub upozorava da vrućina i nedovoljna hidracija usporavaju reflekse, smanjuju koncentraciju i povećavaju mogućnost pogreške u prometu. Umor, jaka žeđ, glavobolja, vrtoglavica ili grčevi znakovi su da je vrijeme za stanku, odmor i unos dovoljno tekućine. Šebalj ističe da je upravo hidracija najvažnija obrana od velikih vrućina. 'Cijelo vrijeme pijem. To je jedini način na koji se mogu rashladiti. Oznojiš se, odijelo se natopi i taj te znoj zapravo hladi', zaključio je Šebalj.