“Ulaznina 20 krajcara 1., 8. i 22. veljače, a sve ostale dane 12 krajcara. Bit će vrlo dobar orkestar koji će najnovije i najobljubljenije komade izvoditi. Osigurana su hladna i topla pića i jela. Pored toga nuđa čistoću i podvorbu s najvišom brigom za gosta... Poduzetnik se nada da će plemeniti stanovnici Samobora i mnogi poštovani gosti iz Zagreba i okolice svojim posjetom biti počašćeni.”
Buhe i uši – što dalje
Tako je, davne 1835. godine, u zagrebačkim novinama Agramer Zeitung samoborski ugostitelj Lovrenc Vukovič u oglasu pozivao na fašnički bal u svoju gostionicu. No, Samoborski je fašnik počeo i deset godina prije toga. Kada je stara vijećnica na glavnom trgu postala premala, magistrat je na jednoj sjednici 1825. odlučio izgraditi novu. Budući da je izgradnja bila preskupa te se općina morala i zadužiti, magistrat je odredio da se što više prostorija iznajmi. Tako se zgrada općinske vijećnice počela iznajmljivati, između ostalog, i za fašničke balove.
– Tada se moglo gotovo svake godine vidjeti isto, npr. Seljačka svadba, menažerija (a to je bila mačka, pas, kokoš, guska i.t.d. u gajbi), jahalo se na konju, a “frajlu v tačkih voziti” bilo je već “nekaj osebujnega” – zapisao je samoborski književnik Milan Lang. No, pravu je revoluciju izazvao Josip Kompare, obrtnik iz Krškog, koji je, nakon što je proputovao Austriju, sjevernu Italiju, Mađarsku i Hrvatsku, u Samoboru otvorio knjigotiskarsku radnju. Gledajući druge fašničke običaje, donio je u Samobor malo drugačiji pristup. Ubrzo je pokrenuo fašničke povorke, u kojima je i sam sudjelovao, a koje su se zadržale do danas. Obično je, zajedno s prijateljima, samoborskim ulicama prolazio na kolima, a njegove šale bile su žestoka kritika političkog života. Maske su se slobodno ponašale, a sve to činilo se, kažu organizatori Fašnika, kako bi se izazvala plodnost.
– Na pokladni utorak Samoborci su cijepali drva za potpalu vatre na ognjištu (kako bi se cijele godine bolje zametala), a smeće od metenja bacali su što dalje od kuće, pa i “na susjedovu zemlu”, kako bi buhe i uši ostale što dalje. Žganci su se davali živadi “da budu tusti i debeli”. Taj su dan krafli i vino u svakoj kući bili obvezni, a običaj se zadržao do danas – ističu organizatori Samoborskog fašnika, koji ove godine slavi 190. obljetnicu.
Princ uvijek završi na lomači
Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino “Sraka” od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-ih godina stvoren maskirani lik). Uz Sraku, omiljeni fašnički likovi još su Sudec, Princ Fašnik i Fiškal, koji svake godine jednako loše obrani Princa pa ovaj redovito završi na lomači.
Ovogodišnji Fašnik, pak, počinje 29. siječnja. – U glazbenom dijelu nastupit će Miroslav Škoro, Crvena jabuka, Dječaci, Jole, Baruni, Minea, Kim Verson, a na prigodnim štandovima u gradu naći će se lokalna gastroponuda, uz neizostavne fašničke krafne – poručuju organizatori.
