Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak navečer u Malom Lošinju, na svečanoj dodjeli oznaka "Hrvatski otočni proizvod", da će se uskoro u Ministarstvu regionalnog razvoja osnovati uprava za otoke, a ministrica Gabrijela Žalac je najavila da će se to dogoditi do kraja godine.
"U sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije uskoro ćemo imati unutarnji preustroj i osnovati Upravu za otoke, a sljedeća će godina biti posvećena izradi strategije novog zakona o otocima jer, kao što i sami znate, aktualni zakon i propisi datiraju od prije 20-ak godina.
Vrijeme je da se ažuriraju, da uvažimo sav kvalitetan doprinos i sugestije koje i vi dajete i svi drugi dionici procesa istraživanja kvalitetnijeg zakonodavnog okvira", rekao je Plenković na svečanosti u hotelu "Aurora".
Otoci su, dodao je, iznimno važni ne samo za turizam nego prije svega za naše ljude koji žive na njima i zato je zadaća svake hrvatske Vlade da nastojimo učiniti otoke bolje povezanima, da pomognemo gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, poljoprivredu i ribarstvo.
Hrvatski otočni proizvod, koji ove godine slavi desetu godišnjicu postojanja, oznaka je iznimne kvalitete i dodjeljuje se proizvodima koji su uspješno objedinili tradiciju, istraživački rad, inovaciju i natprosječnu kvalitetu, a pritom udovoljili i brojnim kriterijima izvrsnosti, izvornosti i tradicije.
Osim što ima značajnu turističku, tradicionalnu i gospodarsku vrijednost, namjera mu je da pozitivno utječe na razvoj hrvatskih otoka.
"Jako mi je drago što ovaj izvrstan projekt obilježava već desetu godišnjicu. Čestitam svim proizvođačima čiji su proizvodi uspjeli udovoljiti nizu propisanih uvjeta i zavrijediti oznaku kvalitete. Vjerujem da će ovaj projekt u budućnosti poslužiti kao model za druge hrvatske krajeve i tako doprinijeti i provođenju učinkovite regionalne politike," izjavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
Napet razgovor ministrice Žalac i proizvođača s otoka
Ministrica se prije službene dodjele priznanja prvi put sastala s proizvođačima s gotovo svih otoka. Razgovor je bio pun napetosti jer se otočani osjećaju zapostavljenima i „građanima drugoga reda“.
"Očekivali smo mirniji razgovor, ali vidljivo je da su proizvođači frustrirani jer nisu dobili pomoć koju su očekivali, a to je nešto što svakako treba promijeniti. Prije svega, smatram kao nova ministrica da treba uvažavati proizvođače i ljude koji žive na otocima u njihovim htijenjima i potrebama i prema tome formulirati i politiku i zakone i sve ono što nam dolazi iz fondova Europske unije.
Već do kraja godine otvorit ćemo upravu za otoke i imenovati ljude koji imaju iskustvo i znaju kako treba raditi i kako pristupiti otocima," poručila je ministrica Žalac.
U 2016. godini oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod dobilo je 68 otočnih proizvođača za 111 proizvoda i proizvodnih linija, a ukupno je do sada oznaku dobilo 249 otočnih proizvođača za 739 proizvoda i proizvodnih linija sa 24 otoka - Brača, Hvara, Visa, Korčule, Paga, Krka, Lastova, Dugog Otoka, Raba, Cresa, Lošinja, Prvića, Ugljana, Mljeta, Šolte, Žirja, Pašmana, Iža, Murtera, Oliba, Kornata, Rave, Silbe, Zlarina te poluotoka Pelješca.
Neki od proizvoda obuhvaćenih projektom postali su europski i svjetski brend, a primali su nagrade na velikim međunarodnim manifestacijama u Londonu, Birminghamu, Bruxellesu i drugim svjetskim metropolama.
Oznaka Hrvatski otočni proizvod dodjeljuje se za prehrambene proizvode, vina, rakije, likere, maslinova ulja, sireve, slastice, ribe, salatne marinade, džemove, med, kozmetičke i odjevne proizvode te suvenire i nematerijalnu baštinu.
>> Kletva 'dabogda te Šolta dopala' sada ima sasvim suprotno značenje. Život je ugodan i izvan sezone
Potrebe i zahtjevi su tako veliki da su u proracunu milijarde u € nebi bilo dosta. Tesko je bit pravedan iz malog žepa. Sva izdavanja za par preostalih stanovnika su bacen novac ako se ne poveca brjocano stanje stanovnika. AA to mogu ispunit samo zene koje je priroda nagradila ili kaznila uzmite kako zelite za tu prirodnu domacu zadacu.