Kada bi se Hrvatska povela za Italijom i Francuskom te u borbu s krizom krenula rasprodajom dijelova svog teritorija, što bi sve morala staviti na bubanj da namiri 44 milijarde eura vanjskog duga (ukupan iznos dugovanja države i tvrtki inozemnim bankama)? Iako je pitanje samo teoretsko, nije i nerealno kada se zna da proračun vapi za novcem i da nas je Vlada početkom srpnja zadužila za još 13,4 milijarde kuna.
Otoci nisu dovoljni
E, pa morali bismo prodati 2,4 milijarde metara četvornih poljoprivrednog zemljišta (ako je prosječna cijena kvadrata 18 eura), odnosno cijelu jednu županiju! U ovom slučaju Bjelovarsko-bilogorsku, budući da je taj iznos gotovo identičan njezinoj površini.
Država u svom vlasništvu ima 8,4 milijarde kvadrata poljoprivrednog zemljišta, a u odnosu na ukupnu površinu Hrvatske morali bismo se odreći 4,3 posto svog teritorija. Iako Italija svoje financijske probleme kani riješiti rasprodajom otoka, naši sugovornici kažu da se Hrvatska prodajom svojih ne bi usrećila, odnosno ne bi ih ni mogla prodati zbog neuređenih vlasničkih odnosa.
– Tko zna koliko je privatnih vlasnika zemljišta na svakom otoku, pa prodaja ne bi baš bila izvediva – smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. Ipak, prodaja otočja Brijuni, koje je u državnom vlasništvu, u proračun bi donijela 2,5 milijardi eura.
No, kada bismo rasprodali sve autoceste u Hrvatskoj, željeznicu, sve luke, dio bolnica i škola, kao i HEP, Hrvatske šume..., ne bismo prikupili dovoljno novca da prebijemo te nesretne 44 milijarde eura.
No, privatizacija Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, po Novotnyjevim procjenama, donijela bi nam od pet do deset milijardi eura. On kaže da bi te dvije tvrtke trebalo privatizirati na način da država ostane samo 30-postotni vlasnik, jer je takav model privatizacije dominantan u zemljama EU.
Novi val privatizacije
Prodajom luka Ploče, Zadar, Šibenik, Rijeka i Pula država bi si, pak, priskrbila oko dvije milijarde eura, a privatizacijom dijela bolnica i škola još oko tri milijarde.
Privatizacijom HEP-a u državni bi se proračun slilo oko tri do četiri milijarde eura, a prodajom Hrvatskih šuma, budući da je 48 posto hrvatskog teritorija pod šumama, još dvije milijarde eura. Hrvatska bi nekoliko stotina milijuna eura zaradila i prodajom svojih dvoraca.
– RH treba započeti novi ciklus privatizacije da bi se povećala konkurentnost između javnog i privatnog. Ne klijentelističke privatizacije, nego po uzoru na zemlje EU – zaključio je Novotny.
Podmirenje duga ne znači i obuzdavanje debeloguze zvijeri koja ga je i generirala. Treba maknuti sve neradnike i nesposobne, a staviti sposobne i radnike. U 10 godina vratili bi dug i hrvatska bi procvala. Gosp. Novotny samo govori ono što su mu Masoni naložili.