Pomorci su prva radnička grupacija koja bi 17 godina nakon što su ga izgubili mogli povratiti beneficirani staž. Prema ovih dana objavljenom prijedlogu zakona, 12 mjeseci pomorskog staža računalo bi im se kao 15 te bi oni mogli otići u punu mirovinu već sa 55 godina. Procjenjuje se da sada oko 60 tisuća zaposlenih ima beneficirani staž, ali većinom su to zaposleni u državnim službama: policiji, vojsci, vatrogastvu, dok se broj industrijskih radnika kojima država priznaje pravo da ranije odu u mirovinu rapidno smanjuje. Posljednji poznati podatak kaže da se 2006. oko 29 tisuća zaposlenih u nedržavnom sektoru koristilo beneficiranim stažem, a sad se vjeruje da je taj broj manje od 20 tisuća. No, zato se pojačani staž (za 12 mjeseci rada 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža) priznaje za 43 tisuće zaposlenih u javnoj upravi.
Pregazilo ih vrijeme
Prema zakonu iz 1999. godine, pravo na beneficirani staž priznato je za stotinjak štetnih radnih mjesta u industriji pa ga tako imaju rudari, talioničari, ljevači, radnici na elektropećima, proizvođači elektroda, strojovođe, sjekači šuma, brodoskeleri, vozači autobusa i teretnih kamiona i mnogi drugi koji već nakon 40 ili 50 godina života mogu u mirovinu. Ni Regos ni HZMO ne vode mjesečnu evidenciju o stvarnom broju radnika na beneficiranom stažu te se do njih može doći tek nakon posebne obrade. Neka od pobrojenih radnih mjesta pregazilo je vrijeme, neka su, međutim, poslodavci sami ukinuli.
Sankcije su protiv poslodavaca koji krše zakon simbolične, a kontrole gotovo da nema. Iako zakon to dopušta, posljednjih 11 godina Zavod za mirovinsko osiguranje nije podnio nijedan zahtjev za ukidanje ili priznavanje beneficije. Popis štićenih radnih mjesta uglavnom je preuzet iz zakonodavstva SFRJ, ali je i on sužavan pa su tako radiolozi ostali bez te povlastice, a Andrija Hebrang kaže da je tražio ukidanje beneficije jer je zaštita radiologa dobra te da nema potrebe za dodavanjem staža. Ta je zaštita zadržana samo na nuklearnoj medicini. Neki misle da ni pomorci nisu skinuti bez razloga.
Procedura kojom se može ostvariti beneficirani staž za neko radno mjesto skupa je i traži stručnu elaboraciju, sindikati za to nemaju novca, a poslodavci nemaju motiva jer bi plaćali veće doprinose. Po zakonu, negdje se štite radna mjesta, a negdje zanimanja, pa tako pravo na dodatni staž imaju svi plesači klasičnog baleta, piloti, dimnjačari, ronioci ili kontrolori leta jer zakonodavac smatra da se ti poslovi ne mogu obavljati u starojom dobi.
Koriste loš nadzor
Stručnjaci kažu da u državnom sektoru ima slučajeva da beneficirani staž koriste službenici koji nisu ni blizu štetnih poslova jer su kontrole loše. Vlada je nedavno potaknula reviziju beneficiranog staža i u državnom sektoru, u srpnju je, na primjer, već napravljena jedna revizija u zatvorskom sustavu, a za rujan je najavljena nova izmjena pravilnika. Sindikat državnih službenika protivi se najavljenim promjenama. Apsurdno je, također, da beneficirani staž koristi više zaposlenih u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama nego u zdravstvu.
Trebalo bi prije svega nastojati osigurati što više posla i to isplativog posla pa će jako malo ljudi nastojati ići što prije u mirovinu! Ovako, u zemlji činovnika u kojoj se ništa ne proizvodi osim dugova ljudi nemaju baš puno izbora....