Ujedinjeni narodi napravili su projekciju kako će svijet izgledati 2100. godine. Procjena neće gotovo nikoga razveseliti, jer će život biti mnogo teži sa oko 10 milijardi ljudi, manje nafte i nedovoljno hrane, piše Business Insider.
Iako nas je sada "samo" 7 milijardi, mnogi ljudi žive u siromaštvu, nema dovoljno hrane, nedostaje resursa, povećava se urbanizacija te sve više osjećamo klimatske promjene.
Čak 80 posto stanovništva u gradovima
Do 2100. godine čak 80 posto stanovništva će živjeti u gradovima. Povećana urbanizacija će biti jedan od glavnih razloga zašto će planet "izdržati" 10 milijardi ljudi. Izgradit će se mnogi novi gradovi te će oni sa više od 20 milijuna stanovnika biti sve češći. Mogući kandidati za mega-gradove su Peking, New Delhi, Jakarta, Sao Paulo i drugi.
Sada se na svijetu govori oko 7 tisuća jezika, dok će 2100. godine najviše biti nekoliko stotina jezika koje će stanovnici upotrebljavati. Prema predviđanju UN-a engleski jezik će se najviše koristiti za komunikaciju diljem svijeta.
Drastično povećanje udjela starijeg stanovništva
Dok je 2010. godine samo 7,6 posto stanovništava svijeta bilo starije od 65 godina, 2100. godine će taj broj narasti na 22,3 posto. To će povećati probleme koje će mladi imati u uzdržavanju starije populacije.
Najviše će se broj stanovnika povećati u zemljama u razvoju, najviše u Africi. Od milijarde prije dvije godine, stanovništvo u Africi će se povećati na 3,6 milijardi 2100. godine. Druge regije će sporije rasti, u SAD-u će se broj stanovnika povećati sa 311 milijuna na 478 milijuna. To će značiti i promjenu u geopolitici, jer će na svakog Europljanina dolaziti pet stanovnika Subsaharske Afrike.
Umiranje koraljnih grebena
Očekivani životni vijek će 2011. godine biti 81 godinu, dok je danas 68 godina. Zbog globalnog zatopljenja velika populacija na Zemlji će osjećati nedostatak hrane. U ovom trenutku već imamo 925 milijuna gladnih ljudi u svijetu. Zbog povećanja temperature patiti će poljoprivreda, a stotine milijuna ljudi će se morati seliti kada "presuše" njihove zalihe hrane.
Količina ugljičnog dioksida će do kraja stoljeća doseći razinu od 560 čestica na milijun što će prouzročiti nestajanje oko 9000 koraljnih grebena diljem svijeta. Osim što su lijepi, koraljni grebeni su i dom tisućama vrsta riba i drugih životinja.
Bez nafte i plina
Korištenje nafte, prirodnog plina i ugljena će pasti gotovo na nulu. Neke procjene govore da će se korištenje nafte nakon 2040. godine padati za 5 posto po godini. Očekuje se da će plina nestajati još i brže. Korištenje hidro i obnovljive energija, kao što su vjetroelektrane i solarne ploče, će konstantno rasti te će postati naš primarni izvor do 2011. godine.
Veća pokretljivost talenata značit će manju "homogenost" u državama kao što su Kina i Japan. Globalizirani svijet znači da će sve više ljudi tražiti svoje prilike u inozemstvu.
Svijet bi teško preživio sa 15,8 milijardi stanovnika
U UN-ovom izvješću, prema kojem će nas 2011. godine biti 10 milijardi, istaknuta i još dva scenarija - da će nas na Zemlji biti 15,8 milijardi ili 6,2 milijarde. Dok bi svijet još mogao funkcionirati sa 6,2 milijarde, 15,8 milijardi bi bilo opasno za planet. Morali bi poduzeti drastične korake za kontrolu rasta stanovništva, ukoliko bi željeli preživjeti.
>>Razina mora raste 60 posto brže od UN-ovih procjena
nema novca za hranu,ali ima novca za naoruzanje,ima novca za ratovanje........