Očito je da postoji interes, i s hrvatske i sa slovenske strane, da se nađe odgovarajuće rješenje stare devizne štednje Ljubljanske banke. Kad se ono nađe, tada će i HNB dati dozvolu za Novu ljubljansku banku u Hrvatskoj. Ne prije – kazao je danas poslije sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
Štitit ćemo štediše
Kazao je kako ne zna kakvo će biti rješenje problema stare devizne štednje te da će o tome biti riječi na subotnjem sastanku premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora. Rohatinski je podsjetio kako je Slovenija predlagala da se rješenje iznađe u okvirima ugovora o sukcesiji koji je predviđao rješenje stare devizne štednje posredovanjem Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, ali kako taj pokušaj nije uspio. Ostavio je, međutim, prostora da se još jednom pokuša istom metodom.
– Ako to ne bude bilo moguće, mislim da će hrvatska strana biti spremna i na određeno bilateralno rješenje, štiteći uvijek svoje štediše – kazao je guverner Rohatinski. Zaključio je kako Nova ljubljanska banka za rad u Hrvatskoj vrata može otvoriti samo rješenjem problema stare devizne štednje. Upitan je li moguća isplata duga za staru deviznu štednju iz proračuna, Rohatinski je rekao kako to nije bio prijedlog rješenja, već tehnička mogućnost “koja bi značila da ni jedan drugi pokušaj nije uspio”. Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, kazao je, iznosila je 857 milijuna njemačkih maraka, od čega je 545 milijuna preneseno u hrvatski javni dug. Dok za taj iznos ne postoje potraživanja, 312 milijuna maraka "neprenesena“ je štednja koja je ostala na štednim knjižicama. O kolikim je svotama riječ kad se doda kamata, guverner nije mogao reći:
– To ovisi o tome koja se kamatna stopa primjenjuje, ona koja je u to vrijeme bila ugovorena ili neka druga – zaključio je i dodao da je na početku devedesetih ugovorena kamata bila deset posto. Podsjetimo, o dolasku NLJB-a u Hrvatsku odlučit će 14-člani Savjet HNB-a. Za dolazak slovenske banke na hrvatsko tržište moralo bi glasovati 10 članova. Unatoč svemu, politički kuloari bruje o tome da će premijerka Kosor sutra s Pahorom riješiti taj problem koji bi mogao zaustaviti zatvaranje poglavlje Sloboda kretanja kapitala.
Ništa od kompromisa
Slovenska strana smatra da bi se to trebalo riješiti preko Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, gdje je se to i pokušalo prije osam godina, ali bez uspjeha. Slovenci su inzistirali da se problem stare devizne štednje riješi po teritorijalnom principu, što znači da Hrvatska riješi dug. Kompromisno rješenje od banke iz Basela bilo je prije osam godina da se polovica štednje riješi po teritorijalnom principu, a druga polovica privatno-pravnim odnosom. To Sloveniji nije bilo prihvatljivo, a nije joj ni danas.
Bankarstvo je stvar povjerenja, pa ne vjerujem da bi NLB, pošto je povjerenje izgubila, mogla u Hrvatskoj računati na veliki uspjeh.