Porez na imovinu, jedan od ključnih elemenata najavljene porezne reforme Kukuriku koalicije, ipak vjerojatno neće zaživjeti početkom sljedeće godine, kako se donedavno najavljivalo.

Potvrdio je to u intervjuu za Večernji list ministar financija Slavko Linić, ustvrdivši kako Vlada nije odustala od uvođenja tog poreza, već da će zbog teškoća u pripremi njegova provedba biti odgođena.

– Porez na imovinu uvest ćemo i ozbiljno radimo na njemu, no imamo niz problema. Primjerice, lako je utvrditi vrijednost stanova i kuća, no kako vrednovati građevinska i poljoprivredna zemljišta? Tu još nismo našli dobar model, pa ne vjerujem da ćemo ići s primjenom od 1. siječnja sljedeće godine, kako smo planirali. Možda ćemo možda ići i na neka prijelazna rješenja. No, porez na imovinu sigurno će biti uveden jer je nužno da se tu uvede pravedan sustav oporezivanja po vrijednost, a ne po lokaciji, kao dosad – rekao je Linić.

Ne žele o brojkama

On je potvrdio ranija medijska nagađanja o tome kako bi novi porez na imovinu trebao zamijeniti komunalnu naknadu koju građani trenutačno plaćaju. Na taj način izbjegao bi se problem neriješenih uknjižbi u zemljišne knjige, a država bi raspolagala relativno ažurnim popisom obveznika novog poreza. Ipak, ključno je pitanje kolika bi bila stopa novog poreza.

U Ministarstvu financija još uvijek ne žele otkriti konkretne brojke, no u medijima se u više navrata spekuliralo o modelu po kojem bi sve nekretnine u kojima se živi, a vrijednosti su do 100.000 eura, bile oslobođene poreza, a na vrijednost veću od te obračunavale bi se dvije porezne stope: sa 0,5 posto oporezivale bi se dodatne nekretnine u vrijednosti od 100 do 200 tisuća eura, a na nekretnine čija je vrijednost veća od 200 tisuća eura plaćao bi se porez u iznosu od 1 do 2 posto vrijednosti. Dodatno će se oporezivati imovina koja nije u funkciji, posebno poslovni prostori, građevinsko i poljoprivredno zemljište.

Ipak, ministar financija tvrdi kako se cijeli sustav temelji na želji da se uvede pravedniji porezni sustav koji će natjerati vlasnike da imovinu stave u funkciju rada, a ne da zarađuju od spekulativnih poslova.

Ili iznajmi ili plati porez

– Komunalna naknada koju građani trenutačno plaćaju relikt je socijalizma. To je model koji ne postoji nigdje drugdje u Europi jer omogućava da za stari stan u centru grada plaćate veći porez nego netko a znatno vrednijom nekretninom na periferiji. To nije oporezivanje po vrijednosti, nego po lokaciji. To je nepravedan sustav. Bogati – oni s vrednijom imovinom – moraju plaćati više. Također, više moraju plaćati i oni koji imaju imovinu koju ne žele staviti u funkciju. Koliko je slučajeva da su se pojedinci u privatizaciji domogli vrijednih poslovnih prostora koji već godinama zjape prazni. Radnici nemaju gdje raditi, a vlasnici čekaju pravi trenutak da zarade na špekulativnoj prodaji nekretnina. Kad uvedemo porez na imovinu, takvi će platiti više, dok se za građane koji žive u vlastitom stanu ništa neće promijeniti – objašnjava Linić.

Veća porezna stopa tako bi se trebala primijeniti na građevinsko zemljište i na neprodane stanove, a u Ministarstvu financija nadaju se kako bi ta mjera dugoročno mogla doprinijeti padu cijena nekretnina na domaćem tržištu. Hoće li se to dogoditi, uvelike će ovisiti i o poreznoj stopi. Primjerice, u Sloveniji je prijedlog stope poreza na imovinu 0,03 posto. To za vlasnika stana od 70-ak kvadrata, uz tamošnje cijene nekretnina, predstavlja obvezu plaćanja stotinjak eura godišnje. Takva porezna stopa stoga teško da bi utjecala na nekretninsko tržište, no bude li stopa previsoka, tržište bi moglo u kratkom razdoblju biti zagušeno golemim brojem nekretnina za koje jednostavno nema dovoljno kupaca.