Izgledi za gradnju LNG terminala na Krku narasli su nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odustao od gradnje plinovoda Južni tok. – Hrvatski projekt sad dobiva na važnosti – kaže Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Dakle, za sigurnu opskrbu ovog dijela Europe, umjesto Južnog toka, plinovoda iz Rusije ispod Crnog mora do Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije, Austrije i Italije, sad bi dodatno mogao postati zanimljiv projekt hrvatskog terminala za ukapljeni plin.
Rusija ulazi u recesiju
Bivši direktor Ine Davor Štern ističe kako bi Hrvatska u svakom slučaju morala graditi LNG terminal, makar i s minimalnim kapacitetom, zbog sigurnosti opskrbe. Geopolitička pitanja koja izaziva ruska avantura u Ukrajini tako mijenjaju mnoge planove, ali čini se da je ipak gospodarska kriza u osnovi Putinove odluke da odustane od Južnog toka. Jer, riječ je o golemoj investiciji, o gradnji plinovoda ispod Crnog mora, na dubinama i od 2000 metara, dok je plinovod Sjeverni tok u Baltičkom moru na dubini od 80 do 100 metara, puno manje zahtjevan i jeftiniji, kaže Dekanić. Jučer je ruski ministar razvoja najavio pad ruskog gospodarstva iduće godine od 0,8 posto, umjesto dosad očekivanoga rasta od 1,2 posto, dan nakon što je predsjednik Putin iz Ankare poručio da odustaje od plinovoda Južni tok jer je EU protiv gradnje. Tako se čini da je ipak pad cijena nafte, koji ugrožava ruski proračun, utjecao i na odustajanje od plinovoda. Plinovod je zapravo zamišljen kao način da se zaobiđe Ukrajina, kako bi se izbjegla situacija da ova zemlja ne plaća plin i, kada joj Rusija odsiječe opskrbu, uzima europski plin, pa Europa ostaje kratkih rukava. Sad je i Ukrajina plin platila, a rusko odustajanje može se shvatiti i kao pozitivan signal Moskve prema Kijevu, kaže Štern. Pitanje je i kolike su zapravo potrebe Balkana i srednje Europe za plinom, bi li Južni tok imao dovoljno veliko tržište.
– Zbog krize, potrebe su znatno manje od najpesimističnijih prognoza u vrijeme kada je planiran plinovod – kaže Štern te dodaje da je ipak riječ samo o odgodi investicije dok se potražnja opet ne poveća.
K svemu, Južnog toka ionako ne može biti ako Europska unija to ne dopusti Bugarskoj, pa je odluka o odustajanju više-manje formalna, a i sam Putin kaže da nema smisla “uložiti stotine milijuna dolara u plinovod, kopati ispod Crnog mora i onda stati kod bugarskih voda”.
Zapelo u Bugarskoj
U negativnom stavu oko Južnog toka i nisu bili u igri samo zategnuti odnosi Unije i Rusije zbog Ukrajine nego i pitanje koliko je Bugarska poštovala pravila javnog nadmetanja pri dodjeli poslova na plinovodu, a Gazprom je tvrdio da se na taj posao nepravedno primjenjuju drukčija pravila. Kako bilo, u ovom trenutku Rusija najavljuje novu orijentaciju, novi plinovod prema Turskoj. Šef Gazproma Aleksej Miler kaže kako će plinovod biti kapaciteta 63 milijarde prostornih metara plina. Turska, koja je i sama veliki potrošač plina s potrošnjom od 30 milijardi kubika plina godišnje, mogla bi tako prerasti u energetsko čvorište, a u nešto manjem opsegu, za ovaj kraj svijeta, i Hrvatska.
>> Vrdoljak: Odustajanje Rusije od Južnog toka ne utječe na našu energetsku strategiju
Nadam se kako će se još zaoštriti situacija oko nafte i plina u Europi pa će naš elita političkih patuljaka morati odustati pod pritiskom od sulude politike "regiona" te će htjeli ne htjeli INA ponovno postati u većinskom vlasništvu Hrvatska kompanija. Ovom prigodom izražavam sućut građanima Srbije jer oni su učinili sve od parade do ne želim ni znati čega još kako bi se uvukli drugu Putinu na mjesta koja nikada nisu ugledala svjetlo dana. Lijepo je vidjeti kako se ulizivanje ne isplati.