Pregled dana navigacija Središnja Hrvatska
Aleja političara

Bedemska u Karlovcu povezuje Majdera, Holjevca i Bernardića

Jedna od prometnijih karlovačkih ulica skriva priču o poznatim javnim radnicima

Bedemska u Karlovcu povezuje Majdera, Holjevca i Bernardića

Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Ako šećete Karlovcem i skrenete iz Radićeve ulice kod kultnog kafića Gradska straža u Ulicu Ivana Kukuljevića Sakcinskog – što radi svakodnevno mnogo Karlovčana – nećete vjerojatno niti slutiti da ste ušli u posebnu ulicu. Nije ona to radi nekog neobičnog društvenog sadržaja ili neke izuzetno vrijedne arhitekture, mada se nalazi u gradskoj jezgri koja je kao cjelina itekako važan renesansni spomenik, nego po tome što su u njoj živjela dva gradonačelnika – zagrebački Većeslav Holjevac i karlovački Aleksandar Majder.

Predodređeni za obranu

Posljednji je živio na kućnom broju jedan, a Holjevac na kućnom broju pet. Između te dvije kuće, na kućnom broju tri, nalazi se obiteljska kuća nesuđenog SDP-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba Davora Bernardića. Ni najbolji poznavatelji zagrebačkih političkih prilika vjerojatno nisu upoznati s time da su predsjednik Gradske skupštine i njegova prethodnica na tom mjestu, a današnja potpredsjednica tog predstavničkog tijela, Tatjana Holjevac, kćerka velikog gradonačelnika, prvi susjedi u Karlovcu. Kuća u kojoj je nekoć živio Holjevac, točnije trošnica na kućnom broju pet, u vrlo je lošem stanju i nedavno je uklonjen njen, po prolaznike, najopasniji dio. Taj, po mnogima najznačajniji gradonačelnik Zagreba, uz čije se ime veže njegov poslijeratni razvoj, odrastao je u Bedemskoj, kako se Kukuljevićeva zvala ranije.

– Očito je da smo na neki način mi u toj ulici predodređeni za obranu domovine. Ranije je tu bio visok obrambeni bedem, dio karlovačke tvrđave, podignute radi obrane od Turaka. Ova sretna slučajnost pokazuje i to kako je Karlovac stvoren kao građansko društvo – kaže poznati i nagrađeni hrvatski novinar i publicist Danko Plevnik, koji živi na kućnom broju devet. U istom haustoru živio je i Leonard Leno Šoštarić, poznati motociklist, sedmorostruki prvak Jugoslavije u konkurenciji 250 kubika. Između njihove kuće i Holjevčeve, na broju sedam, živio je u prvoj polovici 20. stoljeća slikar i glazbenik Boško Gagić, čiji je sin Bogdan Gagić profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, cijenjeni pijanist i skladatelj. Vratimo se na početak ulice i spomenimo da je Majder bio tajnik karlovačke organizacije Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i da je 1919. godine sudjelovao u procesu ujedinjavanja socijalističkih opcija u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Godinu kasnije izabran je za gradonačelnika, ali je tu dužnost obavljao samo tri dana, jer je Vlada odlučila poništiti njegov izbor, kako objašnjava Radovan Radovinović u svojoj knjizi “Stari Karlovac – ulice, kuće i ljudi”. Baš u to doba je u Bedemskoj ulici odrastao Veco, kako su Holjevca od milja zvali prijatelji i ostali simpatizeri. Jedan od njih je i Boško Nikolić, čije je odrastanje vezano uz kućni broj sedam. Danas je stanovnik Doma umirovljenika Sveti Antun, koji se nalazi preko ceste.

“Bok, mali, kak’ si?”

– Zvali smo ga i Slavo. Išao sam s njim u Gimnaziju, a znali smo se okupljati ispod bedema. No, više se s njim družio Tomica Milivoj, koji je također bio gradonačelnik Karlovca, i čiji su roditelji na kućnom broju tri držali kafić. Veco je bio dobar dečko – prisjeća se Nikolić, poznati karlovački amaterski slikar, koji će ove godine navršiti 90 godina života. Sretao ga je i kasnije, kao odrasle osobe, nakon što je Holjevac već napustio Karlovac.

– Sjećam se da smo se jednom sreli na Velesajmu, kad je već bio gradonačelnik Zagreba. Kad god bismo se sreli prišao bi mi i rekao “Bok, mali, kak’ si?” Njegova sestra Štefica je bila šaptačica u Gradskom kazalištu Zorin dom – prisjeća se Nikolić.

Karlovčani su u glavnom gradu ostavili v

Karlovčani su u glavnom gradu ostavili velik trag, na što podsjeća prije svih Društvo Karlovčana i prijatelja Karlovca. Prije no što je Zagreb pod Holjevčevim upravljanjem prešao Savu, rođeni Karlovčanin arhitekt Milan Lenuzzi je osmislio urbanistički izgled Donjeg grada – Lenuzzijevu potkovu. Karlovčanin je bio i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec, u čije se zasluge ubraja podizanje najvećeg zagrebačkog parka Maksimir. Spomenimo i “tri karlovačka dečka”, kako ih je nazvao Miroslav Krleža – publicista Slavka Goldsteina, likovnog umjetnika Josipa Vaništu te filozofa i književnog teoretičara Stanka Lasića.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija