Alarmantni tonovi na temu stanja u hrvatskom klupskom sportu mogli su se čuti na otvorenom stolu Udruženja sportskih klubova Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Skup je okupio izniman broj privatnih poduzetnika koje je privući mogao samo HGK, što je ustvrdio i Branimir Kos, savjetnik predsjednika ove ustanove za pravne poslove i sport, inače i sam prisutan u sportu kao predsjednik jednog manjeg rukometnog kluba (Županja).
– Ovakav skup privatnih poduzetnika još nismo imali. Ovo je svojevrsni krik hrvatskog ekipnog sporta.
GALERIJA Promocija dokumentarnog filma "Naš mali" o Draženu Petroviću
I doista, na ovaj okrugli stol pozvani su predstavnici Atlantic Grupe, Jamnice, Adria Oila, Kamgrada, A1 Hrvatske, Hrvatskog Telekoma, Telemacha, Končara, Privredne banke Zagreb, Unilinea, Kraša, Deltrona, Konzuma Plus, Zagrebačke pivovare, Žita, Lidla, Valamar Riviere...
A paradoksalno je da država povećava ulaganje u sport, čime se pohvalio i državni tajnik Tomislav Družak, a da nam je klupski sport u Europi sve nekonkurentniji:
– Godine 2017. proračun za sport iznosio je 26 milijuna eura, a za 2024. plan je da to bude oko 124 milijuna eura. Osim što moramo vidjeti koliko država s porezne strane može učiniti, i naši klubovi se moraju zapitati jesu li dovoljno napravili u marketinškom smislu.
A na tu tezu u svom je govoru odgovorio predsjednik Cedevite Junior i potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković:
– Nažalost, marketinški potencijal naših klubova vrlo je mali. Ovdje neću govoriti o sponzoriranju jer od njega i mi kao kompanija imamo koristi. Ovdje ću pričati o donacijama sportu a mi kao kompanija godišnje u sport doniramo desetak milijuna kuna. A da bismo to činili i više, morao bi postojati element poreznog poticaja. A taj dodatni iskorak bile bi porezne olakšice za rad s mladima, da barem u tom dijelu ulagači imaju neki porezni benefit.
Još izravniji bio je Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinske tvrtke Radnik iz Križevaca:
– Premda mi kao građevinari od te vrste sponzorstva nemamo koristi, jer poslove dobivamo na javnom natječaju, mi ulažemo u lokalni sport i bilo bi dobro da nam država to prizna kao porezni trošak. Mi to radimo jer nam je lijepo vidjeti djecu i mlade ljude da se bave sportom. Ako mi u gospodarstvu budemo mislili samo na profite, onda smo loše društvo.
VEZANI ČLANCI:
Obratio se gospodin Habijanec i šefu Porezne uprave Božidaru Kutleši koji je stvar pomalo relativizirao:
– Da je stanje u sportu samo stvar poreza, to bismo davno riješili. Uostalom, mi smo neoporezivi dio sportskih stipendija s 232 eura povisili na 560 eura. Od sljedeće godine poduzetnici će moći bez oporezivanja donirati neograničeno.
Za riječ se javio i Mislav Galler, komercijalni direktor hrvatskog Telemacha, inače predsjednik NK Kraljevica.
– Lokalni sport odumire zbog nedostatne infrastrukture. Možda bi se upravo kroz povlastice pri ulaganju u infrastrukturu moglo potaknuti poduzetnike da više ulažu.
Ante Validžić, direktor u Croatia osiguranju, kazao je da bismo trebali zaviriti u dvorište istočnim susjedima:
– Srbija ima dvostruko manji BDP od Hrvatske, a njihovi klubovi bilježe puno bolje rezultate pa bi bilo dobro vidjeti što to oni bolje rade od nas.
Tu situaciju pojasnio je predsjednik Udruženja sportskih klubova Hrvatske Vedran Šupuković, inače predsjednik RK Zagreb:
– Kad su u pitanju Partizan i Crvena zvezda, tu je intervenirala država, a uz tu intervenciju su ti klubovi došli do rezultata koji omogućuju prihode. Tako je KK Partizan uprihodio 14 milijuna eura od čega je bilo šest milijuna od prodanih ulaznica. Oni su tako povećali interes i ljudi koji žele platiti ulaznicu i gospodarstvenika koji žele biti sponzori ili sjediti u VIP stolicama. Ja osobno šest godina vodim klub koji 30 godina igra Ligu prvaka i znam koliko je teško osigurati sredstva ako nemate uspjeha, a nemate ih jer si ne možete priuštiti najbolje igrače s tržišta. A kada u medijima napišu da ste kanta za napucavanje, onda se nađete u začaranom krugu. Svi sportovi, pa čak i nogomet, su nekomercijalni, no mi kao društvo moramo odrediti koliko sport nama vrijedi.
VEZANI ČLANCI:
U to ime Šupuković je predstavio prijedlog poreznih rasterećenja za ulaganja u sport koji će biti upućen nadležnim institucijama. Mnogi sportski klubovi bore se za opstanak zbog ovisnosti o javnom novcu pa je predstavljen niz mjera kojima je cilj potaknuti gospodarstvenike na ulaganja u sport. A da bi do toga došlo, morala bi i država inicijativi izaći u susret. A jedan od prijedloga je smanjenje porezne osnovice poreza na dobit za iznos sponzorstva sportskim organizacijama
Na skupu su govorili još i predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza Mladen Drnasin, inače privatni poduzetnik (Deltron), te Željko Gabron, direktor G.A.Z. Nutritiona,tvrtke koja dugo sponzorira hrvatski sport i sportaše, koji je zavapio:
– Ako nešto sustavno ne poduzmemo, nećemo imati koga poslati na Olimpijske igre u L.A.-u. Mi ovdje nemamo vremena za razmatranje, moramo hitno djelovati. Pa nama iz klubova, jer ih nismo u stanju plaćati, ne odlaze samo igrači i treneri nego i fizioterapeuti. Svi idu van, za boljom zaradom. Pa tko će trenirati našu djecu!?
Zabrinutim je zvučao i Drnasin:
- Nama su djeca pretila a najbolji marketinški alat za privlačenje djece u sport je uspjeh reprezentacije. A njena uspjeha nema bez jakih klubova. Za deset godina ćemo biti u velikom problemu i zato apeliram na državu i poduzetnike da hitno pronađemo način. Ja sam za radikalne mjere. Idemo onima koji ulažu u sport smanjiti osnovicu poreza na dobit a povećati onima koji ne daju sportu ništa.
VIDEO Dalić poručio: 'Nikad nisam bio jači nego sada. Nema šanse da odustanem'
