Prosječan čovjek u godinu dana pojede pet do šest kilograma aditiva u hrani, šokantan je podatak koji je za Blic iznio srpski nutricionist Dragan Vukotić. Količina hrane s kojom je Vukotić došao do te jednadžbe nije poznata, no s obzirom na današnju tipičnu prehranu i hrvatskim je nutricionistima lako moguća. Juhe iz vrećice, hrenovke, pudinzi, slatkiši, suhomesnati proizvodi... puni su sastojaka koje nijedan nutricionist ne bi preporučio, a neki od njih potencijalna su tempirana bomba.
Nisu svi na crnoj listi
Male količine aditiva (E-brojeva) koje navodno ne mogu nanijeti štetu organizmu u slučaju svakodnevnog konzumiranja i nisu toliko bezazlene, a što je najapsurdnije - većina bojila, stabilizatora, emulgatora, konzervanasa... i sličnih “užasa” u hrani ima tek kozmetičku ulogu privlačenja i zavaravanja potrošača i potpuno je nepotrebna, dok ih samo 1% rješava tehnološke probleme poput kvarenja namirnica.
Magistar nutricionizma Nenad Bratković, direktor tvrtke NutriConsult, kaže da trend zdrave prehrane tjera prehrambenu industriju na zdravije alternative pa se tako, primjerice, transmasne kiseline iz očvrsnute biljne masti mijenjaju palminom ili kokosovom masti. No aditive, kao i sve druge sastojke u hrani koji prolaze industrijsko procesuiranje, treba promatrati zasebno i s argumentima jer nisu nužno loši za zdravlje i iza njih ne mora nužno stajati teorija zavjere – tvrdi Bratković.
Svježe bez konkurencije
Iza E-brojeva tako može stajati E300 ili E330, što je bezopasan i za život nužni vitamin C, askorbinska ili limunska kiselina, koja ima ulogu antioksidansa odnosno regulatora kiselosti, dok se aspartam (E951), saharine (E954) i ciklamate (E952), koji su i 300 puta slađi od šećera, desetljećima povezivalo s rizicima za leukemiju, rak mokraćnog mjehura, limfoma i raka dojke. No, EFSA je prošle godine presudila da je aspartam siguran za zdravlje, objašnjava Bratković. Uz umjetna sladila, najnepoželjnija kategorija u hrani su umjetna bojila, naročito skupina azo-boja koje se u organizmu razgrađuju do karcinogenog anilina. Za bojilo quinoline yellow (E104) na proizvodu čak mora biti istaknuto da može prouzrokovati poremećaj pažnje kod djece pa, ako već trebamo tehnološki proces, na raspolaganju su nam prirodna bojila poput kurkumina, karotena, riboflavina, tvrdi Bratković.
- U idealnim uvjetima trebali bismo jesti domaću i svježu hranu - napominje Bratković. No kad nam realni uvjeti dinamičnog urbanog života to ne dopuštaju, u organizam unosimo i konzervanse od natrijeva benzoata, kalijeva benzoata i L-askorbinske kiseline do natrijevih nitrata i nitrita. Ovi posljednji u želucu se mogu pretvoriti u prokancerogene nitrozamine koji povećavaju rizik od nastanka raka želuca.
>>Čitate li deklaracije? 7 sastojaka koje ni jedan nutricionist ne bi pojeo
>>Aditivi koje jedemo u hrenovkama zabranjeni su u Europskoj uniji
>>Burger King u Japanu predstavio crni hamburger. Biste li ga kušali?
