Kronična bubrežna bolest (KBB) izdiže se kao globalni zdravstveni izazov, često neprimijećen do trenutka kada postane neizbježan dio života. Svakog drugog četvrtka u ožujku, Svjetski dan bubrega podsjeća nas na to da je potrebno podići svijest o ovoj tihoj, ali opasnoj bolesti kako bi se osiguralo pravovremeno prepoznavanje i liječenje. Ukoliko se otkrije ranije, mogu se poduzeti znatno učinkovitije mjere kako bi se spriječilo njezino napredovanje, čime se smanjuje potreba za eventualnom dijalizom ili transplantacijom bubrega kod pacijenata, ali i povećava mogućnost potpunog izlječenja. Zapanjujuće statistike ukazuju na to da se više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta suočava s nekim oblikom bolesti bubrega, čime KBB postaje dvostruko učestalija od šećerne bolesti te čak 20 puta veća od prevalencije raka ili HIV/AIDS-a. U 2017. godini, KBB je rezultirala sa 2,6 milijuna smrtnih slučajeva, pozicionirajući se kao jedan od vodećih uzroka smrtnosti. Jedan od ključnih problema s kojima se suočavamo jest činjenica da je KBB često tiha bolest, bez izraženih simptoma u ranoj fazi. Slabost, umor i povišeni krvni tlak mogu biti prvi indikatori, ali često se pogrešno pripisuju drugim stanjima ili jednostavno zanemaruju.
Priča Davora Brkića ističe važnost rane dijagnostike i svijesti o simptomima KBB-a. Svoje iznenađujuće saznanje o kroničnoj bubrežnoj bolesti u zadnjem stadiju otkrio je tijekom svog boravka u bolnici Sveti Duh nakon što je završio na hitnom prijemu. Sve je počelo s neobjašnjivim osjećajem nedostatka zraka i neočekivanim krvarenjem iz lijevog uha, objašnjava Davor. Bez prethodnih naznaka ozbiljnih zdravstvenih problema, Davor je odlučio potražiti medicinsku pomoć, ne sluteći da će se njegov životni put uskoro okrenuti u posve drugom smjeru. Nakon što je primljen u bolnicu, Davor je podvrgnut nizu opsežnih pretraga i pregleda kako bi se utvrdilo uzrokuje li nejasne simptome njegova bubrežna funkcija. Iako su mu simptomi bili prisutni – nedostatak zraka, visok tlak, glavobolje i umor – nisu se odmah povezivali s problemom bubrega, što je često slučaj kod mnogih pacijenata.
Davorov put od neočekivane hospitalizacije do saznanja da mu bubrezi rade sa 10% kapaciteta i početka dijalize, jasno pokazuje koliko je važno slušati svoje tijelo i reagirati na znakove koji nisu uobičajeni. Unatoč prvim vijestima o ozbiljnosti svoga zdravstvenog stanja, Davor je u početku bio iznenađujuće ravnodušan. No, kako je vrijeme prolazilo, shvatio je ozbiljnost situacije i započeo je proces suočavanja s izazovima koje mu je postavila bolest. Osjećao je šok, pitanja o budućnosti prolazila su mu kroz glavu, no istovremeno je sakupljao snagu kako bi se suočio s onim što dolazi. Ono što je posebno iznenađujuće u Davorovu iskustvu jest činjenica da su simptomi koje je iskusio bili neprepoznatljivi kao znakovi bubrežnih problema.
Tijekom sistematskih pregleda u medicini rada za većinu radnih mjesta često ne provodi određivanje razine kreatinina u serumu ili albumina/kreatinina u urinu, već se uglavnom provodi samo osnovna analiza urina. Upravo zato potrebno je raditi probir, a ne samo osluškivati vlastito tijelo, posebice u skupinama s povećanim rizikom od kronične bubrežne bolesti. Za tu svrhu, dovoljno je koristiti eGFR (procjenu glomerularne filtracije) za određivanje razine kreatinina u serumu i albumin/kreatinin omjera u urinu.
Unatoč svim izazovima, postoje razlozi za nadu. Posljednjih deset godina donijelo je novo svjetlo u liječenje KBB-a. Veće razumijevanje zdravog načina života, promjene prehrambenih navika te napredak u medicinskoj tehnologiji pružaju veće mogućnosti u borbi protiv ove bolesti i usporavanju progresije. Ključno je podići svijest o rizicima i simptomima KBB-a, posebno među visokorizičnim skupinama kao što su osobe s dijabetesom, hipertenzijom ili kardiovaskularnim bolestima. Danas, Davor i mnogi drugi pacijenti s KBB-om žive s nadom u budućnost, a njegova priča služi nam kao podsjetnik da se unatoč izazovima, život može nastaviti, a nadanja za uspješnijom budućnošću ostaju. Sada, nakon nekoliko mjeseci liječenja i prilagodbe novom životnom stilu, Davor je pronašao snagu u podršci svoje obitelji, prijatelja i medicinskog osoblja.
Svjetski dan bubrega podsjeća nas na važnost praćenja stanja naših bubrega i poticanja drugih da obrate pozornost na svoje zdravlje. Kronična bubrežna bolest ne događa se „nekome drugome“ – možda je vrijeme da se zapitamo kako su naši bubrezi i bubrezi naših bližnjih? Podizanjem svijesti i poticanjem rane dijagnostike možemo zajedno raditi na borbi protiv ove ozbiljne bolesti.
Sadržaj donosimo u suradnji s Hrvatskim društvom za nefrologiju i dijalizu.
