Tea je odlična učenica osmog razreda jedne zagrebačke škole.
Kao i svaki ambiciozni četrnaestogodišnjak, zatrpana je obvezama. Izvan škole uči dva strana jezika, bavi se sportom, a od ove godine pohađa i školu plesa.
– Ma nije to prava škola, već tečaj, ali kako imam osjećaj za ritam, željela sam naučiti dobro plesati. Naporno mi je, ali nekako se uspijem organizirati i sve stignem – kaže.
Za školu u prosjeku uči sat do sat i pol dnevno, ovisno o tome ima li ispit.
– Kad imamo pismeni ispit ili znam da bi me nastavnici mogli ispitivati, više učim. Najviše vremena potrošim na učenje hrvatskog jezika i čitanje lektire – kaže Tea, koja se ne uklapa u rezultate istraživanje prema kojem učenici osmih razreda najviše, što je mnoge iznenadilo, uče povijest. Gotovo 25 posto ih povijesti posveti najviše vremena, nešto više od 14,3 posto najviše uči biologiju, zatim kemiju.
Hrvatski jezik, kao i Tea, najviše uči samo 5,3 posto učenika. Pokazalo je to istraživanje koje su u svih 109 zagrebačkih osnovnih škola proveli znanstvenici Instituta za društvena istraživanja dr. Zrinka Ristić Dedić i dr. Boris Jokić u suradnji s Vijećem pedagoga Grada Zagreba.
Istraživanje je obuhvatilo po jedan četvrti i po jedan osmi razred u svakoj školi.
– Zanimalo nas je koliko se učenici pripremaju za školu, uče li svaki dan, kada uče i koje predmete uče najviše te prepisuju li zadaće ili ih sami pišu – nabrajaju autori istraživanja što su željeli doznati.
Istraživanje je pokazalo da 72 posto učenika osmih razreda ne uči svaki dan te da 62 posto njih uči samo prije testa i usmenog ispitivanja.
– Premda se takav rezultat može smatrati izrazito nepovoljnim odgojno-obrazovnim ishodom, odgovornost za njega ne treba tražiti isključivo u osobinama učenika već i u obrazovnom sustavu, prije svega u predmetnoj podijeljenosti, vrlo krutom predmetno-satnom sustavu i neprikladnim postojećim obrascima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenikovih postignuća – tumači dr. Jokić.
Potrebno je korjenito promijeniti sustav obrazovanja, prije svega postojeće programe, način ocjenjivanja i vrednovanja, a učenike se mora poučavati kako učiti
Dodaje da je učenje isključivo za ispit, prema svim međunarodnim istraživanjima, povezano s lošijim uspjehom učenika. Osim loših radnih navika učenika, problem predstavlja i činjenica da osmaši imaju 12 obveznih predmeta čiji su programi uglavnom usmjereni na memoriranje sadržaja i reprodukciju činjenica. To, kao što smo se imali priliku uvjeriti i u PISA istraživanjima, dovodi do toga da naši učenici ostvaruju u prosjeku lošije rezultate od svojih vršnjaka iz drugih zemalja.
Najviše osmaša, 33,3 posto, za školu se priprema od 30 minuta do jednog sata dnevno.
Toliko se za školu priprema i većina četvrtaša, 38,9 posto, a gotovo podjednako četvrtaša (9,9%) i osmaša (9,4%) za školu se priprema dva sata.
Učenici četvrtih razreda najviše uče prirodu i društvo. Iznenađujuće je da dužina priprema za školu ne utječe bitno na uspjeh učenika. Izuzetak su jedino oni najlošiji učenici koji kažu da se za školu uopće ne pripremaju. Kod učenika četvrtih razreda takvih je 5 posto, a kod osmaša 10 posto.
I za kraj, što je prilično zabrinjavajuće, pokazalo se da gotovo 60 posto osmaša zadaću ili lektiru često ili gotovo uvijek piše u zadnji čas, a više od 38 posto ih domaću zadaću prepisuje često ili gotovo uvijek.
>>Gladna djeca i kod nas žive iza vrata susjednog stana
>>Otvorenim razgovorom protiv opijanja mladih
40% osmasa prepisuje zadace.... Pa lakse je prepisati nego sjest i uciti,to su ti nasi buduci diplomasi(sa kupljenom diplomom ) koji ce se busat kako im nitko ne da sansu dokazati se a imaju diplome... $ ;-))