Muzički biennale Zagreb prošle je godine proslavio pola stoljeća postojanja. Jubilej je obilježen i te kako radno, s osobito bogatim programom u kojem je u pet hrvatskih kazališta u pet različitih gradova praizvedeno pet novih glazbeno-scenskih djela petero hrvatskih skladatelja.

Među odabranim autorima bili su i Krešimir Seletković i Frano Đurović, za koje se prije nekoliko dana doznalo da će biti novi umjetnički voditelji MBZ-a. Njihovo postavljanje postat će službeno 13. veljače kada ga na svojoj sjednici blagoslovi predsjedništvo Hrvatskog društva skladatelja.

Od Kelemena do Josipovića

To će vjerojatno biti formalnost s obzirom na to da su i Seletković i Đurović vrlo aktivni i vrijedni članovi HDS-a, k tomu obojica vrlo zapaženi i uspješni u svom umjetničkom radu, a ugled im svakako dodatno podižu i profesorska mjesta koja obojica imaju na kompozitorskom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu.

U povijesti i sadašnjosti MBZ-a važnu ulogu imaju i muzikolozi i producenti, ali od samog su početka glavnu riječ vodili skladatelji, počevši od Milka Kelemena i Branimira Sakača. Kroz dva posljednja turbulentna desetljeća Biennaleu je u turbulentnim vremenima kontinuitet osigurala ekipa koju su vodili Ivo Josipović i Berislav Šipuš. Nakon Josipovićeva odlaska na Pantovčak, u politiku je nakon posljednjih izbora otišao i dosadašnji umjetnički ravnatelj MBZ-a Berislav Šipuš, ali kao nestranački zamjenik nove ministrice kulture.

Njegovo mjesto, ali i odgovornost u bijenalskoj hijerarhiji, preuzima Seletković, koji je posljednjih šest godina ionako bio desna ruka Šipušu kao umjetnički savjetnik. To će sada biti Đurović, koji je veliko organizatorsko iskustvo stekao organizirajući tradicionalne skladateljske tribine u Opatiji.

Ideja je puno, ali još je prerano za detalje, rekli su nam i Seletković i Đurović u očekivanju službenog imenovanja. Svjesni su teške financijske situacije, a što se programa tiče, okosnicu za 2013. ionako je već bio postavio Šipuš.

Odgovornost i obaveza

Obojica vođenju Biennalea pristupaju s velikim strahopoštovanjem jer su svjesni da je taj festival jedan od glavnih kulturnih zaštitnih znakova Hrvatske u Europi. Kako kaže Seletković, Biennale je uspostavio i uspio zadržati najviše kriterije. Osigurati kontinuitet toj vrijednosti sada je njihova odgovornost i obaveza.