Na današnjoj sjednici Vlade izlasane su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj bi se postupno trebala povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene nakon 2030. godine.
Milanka Opačić predstavila je Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi. – Novu naknadu nazvali smo zajamčena minimalna naknada i ostvarivat će je sve osobe koje nemaju dovoljno za život, a nemaju nekretninu za prodaju ili je ne mogu staviti drukčije u funkciju – rekla je Opačić i dodala kako će se četiri naknade objediniti u jednu.
– Želimo imati jedno mjesto na kojem će građani moći osigurati sva svoja prava, ali i država će imati bolju kontrolu – kazala je Opačić te dodala da je ukupan iznos zajamčene minimalne naknade ograničen na 2900 kuna, što je minimalna plaća u Hrvatskoj.
– U odnosu na dosadašnje naknade, negdje imamo povećanje, a negdje i pad iznosa – rekla je Opačić te dodala da milijardu i pol kuna daju jedinice lokalne samouprave na više od 50 socijalnih programa.
"Možemo na bolji način ciljati na najugroženije"
– Ovim spajanjem vidjeli smo da možemo na bolji način ciljati na one ljude koji su nam najugroženiji – rekla je Opačić. – Jedan dio ljudi jednostavno je naučio živjeti od socijale i nerado se odlučuje na zapošljavanje. Njih ćemo limitirati na dobivanje socijalne naknade na dvije godine – kazala je Opačić.
– Svaka osoba koja je starija i nitko se za nju ne može brinuti može dobiti pravo na usluge gerontodomaćica, ali na temelju rješenja centra za socijalnu skrb – rekla je Opačić.
Godine 2030. nećemo imati dovoljno radne snage
Ministar Mirando Mrsić kazao je kako su u ovom zakonu predložili da sustav bude dugo održiv. – Uvodimo institut pune starosne mirovine sa 65 godina i 30 godina radnog staža. Produžujemo dob na odlazak u starosnu mirovinu na 67. godina od 2030. godine – kazao je Mrsić.
– Godine 2030. imat ćemo više od 300 tisuća otvorenih radnih mjesta i nećemo imati dovoljno radne snage da popune ta radna mjesta. Trebamo promovirati što duže ostajanje u radnom procesu – kazao je Mrsić i dodao da će neka zanimanja moći ići ranije u mirovinu, ali će im se omogućiti i da dalje rade.
– Bit će veća penalizacija za one koji odlaze ranije u mirovinu – rekao je Mrsić i dodao kako su uveli redovite kontrolne preglede svake tri godine onima koji su u invalidskoj mirovini, a uvode i privremenu invalidsku mirovinu.
Uvodi se minimalna mirovina i definira se osnovna mirovina za one koji će odlaziti u mirovinu nakon 2027. godine i njima će se jamčiti da će mirovina biti najmanje 60 posto prosječne plaće. Mijenja se i način izračuna mirovina.
– To će nam omogućiti da održimo prosječne mirovine na oko 40 posto plaće – kazao je Mrsić.
"To je korak do ukidanja komorskog doprinosa"
– Utvrdili smo da od 5400 građana kojima nismo mogli dodijeliti OIB, 2600 građana dostavilo je matični broj, a 2400 građana nema matični broj. Za oko tisuću ljudi utvrdili da ih nema na biračkom spisku – kazao je Mrsić. U 2014. godini novim će se izračunom mirovina uštedjeti 70 milijuna kuna, a 2015. godine 150 milijuna kuna.
Svjesni smo da ljudi teško žive
Raspravljalo se i o novom Zakonu o obrtu prema kojem će se komorski doprinos smanjiti za 50 posto. Ministar Gordan Maras zalagao se da se obvezni komorski doprinos ukine, no taj prijedlog nije prošao koaliciju te je od toga odustao. Uz smanjivanje doprinosa, predlaže se i ukidanje odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom.
– Svjesni smo da ljudi teško žive i zbog malih dugova mogu ostati bez imovine. Više neće biti moguće pokrenuti ovrhu na prostor za stanovanje obrtnika kao ni na prostor u kojem radi – rekao je Maras predstavljajući izmjene.
– Početak reforme komorskog sustava je smanjenje komorskog doprinosa. To je izazvalo dosta rasprave. Odlučili smo da se komorski doprinos u ovom trenutku smanji na dva posto osobnog odbitka ili 44 kune, što je dvostruko manje nego u prvom prijedlogu. To je korak do ukidanja komorskog doprinosa. Bitno je da smo rasteretili obrtnike velikog iznosa, ovo je prvi parafiskalni namet koji u Hrvatskoj pada za više od 50 posto – rekao je Maras.
– Obrtničku komoru rasteretili smo dijela javnih ovlasti u obrazovanju te smo to dali Agenciji za strukovno obrazovanje – kazao je Maras te dodao kako je bitno da će obrtnici imati manji rizik poslovanja i da im je omogućeno jednostavnije poslovanje. – Jasna je poruka komorama da se moraju okrenuti tržištu i korisnicima ponuditi usluge koje će htjeti koristiti – rekao je Maras.
"Zašto legalizacija ide sporo?"
Ministrica Anka Mrak Taritaš predstavila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. – Ovim intenzitetom rada za 16 godina bila bi gotova legalizacija, a to ne dolazi u obzir. Izmjene govore da je obvezno voditi registar riješenih predmeta te ćemo osnovati i agenciju. Kada netko kaže nešto o osnivanju agencije, svima se digne kosa na glavi, ali mi smo je morali nazvati agencija – rekla je Mrak Taritaš.
– Imamo urede koji imaju 17 posto riješenih predmeta, a ima ureda u kojima je samo tri posto riješenih predmeta. Oni će agenciji prosljeđivati svoje predmete. Agencija bi trebala raditi do 2016. godine – kazala je Mrak Taritaš i dodala da će radnici biti zaposleni na određeno vrijeme, a neće biti državni zaposlenici.
Premijer Milanović pitao je zašto sporo ide legalizacija. – Regionalna i lokalna samouprava sporo rade – odgovorila je Mrak Taritaš te dodala da od župana traže da se pokrenu stegovni postupci protiv sporih radnika, ali da još nijedan nije pokrenut.
"Ispadaju naivni, da ne kažem, glupi"
Na dnevnom redu bilo je umanjenje plaća zdravstvenim djelatnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku. Ministar Rajko Ostojić rekao je da su se dogodila četiri presedana u štrajku zdravstvenih djelatnika. – Zahvaljujući Državnom inspektoratu, nijedna greška od strane poslodavca nije evidentirana pa predlažemo umanjenje – kazao je Ostojić.
– Ovo zvuči jako dobro i hrabro. Zanima me? Gledam kad štrajkaju prosvjetni radnici i dolaze na posao, ali ne odrađuju nastavu. I ispadaju, naivni, da ne kažem glupi. Zašto oni nisu ušli u razrede i čitali novine? Ovo nije štrajk nego 45 dana zabušavanja manjeg broja ljudi. Nešto radim, a nešto ne radim. Tko vodi evidenciju tko od njih radi? 45 dana ne znamo tko štrajka i država plaća taj štrajk. Očekujem da ravnatelji i šefovi službi odrade posao i vide tko stvarno radi. Velik broj ljudi radio je punim pogonom, a drugi su zabušavali. To je čvrga cijeloj hrvatskoj javnosti – rekao je Milanović i poručio ministru da treba vidjeti tko je radio, a tko nije i u rujnu, a ne samo u listopadu.
Na dnevnom redu je i izvješće o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u Afganistanu od 1. travnja do 31. ožujka 2013. godine. - Nije se dogodio incident u svibnju ove godine u Afganistanu. Imali smo nešto u svibnju prošle godine, ali to nije bio incident, jer se time smatra ranjavanje ili korištenje oružja, čega nije bilo. Vojnički posao nije odlazak u cvjećarnicu, to je ozbiljan posao na koji su oni spremni - rekao je ministar Ante Kotromanović. - Trenutno je u misiji u Afganistanu 154 pripadnika Oružanih snaga RH. Kraj 2014. granica je za povlačenje većine NATO snaga - kazao je ministar.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac je kazao da je ukupna godišnja naknada od koncesija iznosi 1,3 milijarde kuna. - Potrebno je revidiranje svih koncesija, jer je utvrđen nesrazmjer naknade i koristi - kazao je Lalovac.
Ako netko zabušava onda je to ova vlada. Aktivni su jedino u ''vlastitim'' medijima i u plaćenim anketama.