Nijedan jezik nikada nije bio čist , rekla je u emisiji Nedjeljom u 2 lingvistica Snježana Kordić, poznata po tvrdnji da se u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori govori jezikom s različitim varijantama. Zbog tog je stava naišla na pohvale, ali i na kritike, pa joj je između ostalog oštećen i auto.
Kordić je rekla da samo osobe koje nisu socio-lingvistički obrazovane tvrde da jezik treba čistiti.
- To je tipično za laike - rekla je, dodajući kako obično pripadnici starije generacije smatraju da se jezik kvari zbog načina na koji ga koriste mlađi govornici.
Odgovarajući kritičarima, prema kojima se hrvatski i srpski ne mogu nazivati istim jezikom samo zato što se njihovi govornici razumiju, rekla je da je razumljivost glavni socio-lingvistički kriterij jer se jezik koristi upravo za razumijevanje.
- Znak je provincijalizma kad hrvatski akademici ne uzimaju u obzir kriterij razumljivosti - rekla je Kordić.
- Ono što naši akademici govore pokazuje da nemaju dodira sa svjetskim pogledom na lingvistiku - dodala je.
Osim razumljivosti jezici se mogu uspoređivati i mjerenjem količine istoga naspram količine različitoga u jeziku, a da bi jezici bili jednaki moraju imati 50 posto apsolutne identičnosti. Navela je kako su inozemni lingvisti na taj način usporedili hrvatski, srpski i bosanski jezik.
- U našem slučaju postotak je bio 75 posto i više - rekla je Kordić.
Austrijanci i Nijemci
Odnos između hrvatskog i srpskog jezika usporedila je s razlikom između jezika Amerikanaca i Engleza, odnosno Nijemaca i Austrijanaca, objašnjavajući kako njihove varijante engleskog odnosno njemačkog jezika imaju određene razlike, no to ne znači da je riječ o različitim jezicima.
- Unatoč tim razlikama govornici tečno razgovaraju - rekla je.
Dok njemački i engleski jezik imaju jednodijelno ime, pa Austrijanci ili Kanađani u njemu ne vide naziv svoje nacije, u slučaju ovdašnjih jezika koristi se dvodijelno ime - srpsko-hrvatski jezik. Ono je, navela je Kordić, u Zagreb došlo s njemačkog govornog područja.
- Niti naziv jezika, niti sam jezik, nema veze s Jugoslavijom - rekla je, dodajući da svi prigovori tom nazivu, poput onoga da on nije politički korektan, nisu znanstvene prirode. Naglasila je kako su Stručnjaci iz zapadnih zemalja ustvrdili kako je jezična politika u Jugoslaviji bila demokratska, te da čak može biti uzor zapadnim zemljama.
Ekavica u JNA
- Nikad nije bilo pokušaja da se ukine neka varijanta - rekla je. Naglasila je da se u JNA srpska varijanta koristila samo kao naredbodavni jezik, dok je vojnik u obrazovnom dijelu mogao izabrati vlastitu varijantu.
Kao uzrok sve većeg korištenja anglizama, poput outsourcinga, navela je percipirani prestiž engleskog jezika među ljudima. Objasnila je da ljudi mijenjaju svoj osobni stil ovisno o reakcijama sugovornika.
U svojoj knjizi Jezik i nacionalizam navela je kako je purizam najviše cvjetao u doba Trećeg Reicha, a u emisiji je povukla paralelu između današnje Njemačke i Hrvatske.
- U današnjoj Njemačkoj ne postoje televizijske emisije u kojoj se govori da treba čistiti njemački jezik. Tako nešto ne postoji ni u njemačkim udžbenicima. U Hrvatskoj je situacija suprotna - rekla je Kordić, dodajući kako je purizam način usađivanja nacionalizma jer se ljude uči da je ono što dolazi od njihovog naroda dobro, a od ostalih loše.
- Jačanje nacionalizma se postiže kroz purizam, a purizam je suprotan znanosti - rekla je.
Kordić je rekla da je u inozemstvu nezamislivo da lektori ispravljaju tekstove odraslih osoba koje pišu na svom materinjem jeziku, kao što se to radi u Hrvatskoj. U inozemstvu lektori pomažu autoru da publika bolje shvati njegov tekst, dok je god nas potpuno drugačija situacija, dodala je.
Komentirajući sukobe oko ćirilice u Vukovaru rekla je da su u krivu "i jedni i drugi".
- Problem Vukovara nije ćirilica ni dvojezičnost, problem Vukovara je nešto drugo. Ja se pitam zašto nitko od domaćih jezikoslovaca ne kaže, "Mi ovdje nemamo dvojezičnost, radi se o jednom policentričnom jeziku" - rekla je.
>> Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore istim jezikom
zašto je gospodična kao primjere uzela njemački i engleski jezik (u austriji i njemačkoj, odnosno u americi i engleskoj), a nije spomenula primjerice švedski i danski koji su praktički isti jezici, ali nikome ne pada na pamet poistovjećivati ih? nadalje, ako je razumljivost kriterij istojezičnosti - znači li to da jezik iz naše Bednje, primjerice, nije hrvatski jezik jer ga 99,9% hrvata ne razumije?! svašta... i onda je to lingvist(ica)!