Promjene koje HZZO uvodi od 1. rujna, kojima će postrožiti slanje pacijenata na preglede u bolnice, a skrb o kroničnim bolesnicima u potpunosti prebaciti na obiteljskog liječnika, i koje će, nadaju se u Zavodu, drastično srezati troškove i liste čekanja, podržavaju i obiteljski liječnici.
Veća kontrola
Tim će reformama, smatra dr. Mario Malnar iz KOHOM-a, obiteljski liječnici napokon prestati biti servis bolničkih specijalista, a pacijenti će dobiti svu potrebnu skrb a da se ne gomilaju troškovi i ne zatrpava skupi bolnički sustav.
– HZZO će uvođenjem novih pravila napokon moći kontrolirati što propisujemo mi, a što bolnički specijalisti – istaknuo je Malnar. Dodao je i da će bolnički liječnici odsad, nakon hospitalizacije pacijenta, imati obvezu da mu preko internih uputnica obave sve potrebne pretrage u bolnici te još šest mjeseci nakon toga da ga liječe kako smatraju da je potrebno sve do potpune stabilizacije stanja bolesti.
– Nakon toga pacijent, primjerice dijabetičar, vraća se svom obiteljskom liječniku koji točno zna kako treba pratiti tijek te kronične bolesti, pa je moguće da takav pacijent više nikada neće morati u bolnicu na pregled. Naravno, bude li se držao uputa svog obiteljskog liječnika – objasnio je Malnar.
Potpuno je nepotrebno, smatra, da pacijenti s kroničnim bolestima nekoliko puta godišnje odlaze specijalistu na pregled da bi mu on potvrdio da su lijekovi koje uzima dobri ili da mu je stanje zadovoljavajuće kad za svaku kroničnu bolest postoji točan protokol kako je se, kojim pretragama i koliko puta na godinu treba kontrolirati. Ipak, za takve kontrole pacijenata ordinacije obiteljske medicine moraju biti i opremljene nekim osnovnim aparatima, a trenutačno je takvih ordinacija otprilike 30 do 40 posto.
– Primjerice, za praćenje astmatičara potreban je spirometar, a srčanog pacijenta EKG uređaj za čiju bi nabavu Ministarstvo trebalo pokrenuti tendere jer je daleko jeftinija nabava aparata za 2200 timova obiteljske medicine nego da ih svaka ordinacija kupuje samostalno – smatra Malnar i upozorava da je stanje ambulanti posebno alarmantno u županijskim domovima zdravlja koji godinama nisu ulagali u opremu, a kamoli u infrastrukturu tih ustanova. Na ostale pretrage i dijagnostičke postupke, poput onih preoperativnih, liječnik obiteljske medicine pacijenta uvijek može poslati da ih obavi ili u bolnici, a većinu i u domovima zdravlja.
– Važno je samo da se za svaku takvu obradu uvedu točni protokoli koji će vrijediti za cijelu Hrvatsku, a ne da za operaciju mrene jedna bolnica traži pet, a druga tri pretrage jer su bolnički protokoli različiti – upozorio je liječnik. Kada je propisivanje najjeftinijih lijekova s liste u pitanju, a na kojem će HZZO od rujna također inzistirati, liječnici obiteljske medicine su se toga i do sada pridržavali.
Liječnici slijedili trendove
– Problem je u tome što su bolnički specijalisti “slijedili trendove” pa pacijentima propisivali lijekove “razvikanih imena” iako oni, osim što su i 20 posto skuplji, nemaju ništa bolje djelovanje od jeftinije inačice istog djelovanja – istaknuo je i dodao da, želi li pacijent baš lijek po imenu, razliku u cijeni, kao i u inozemstvu, treba i doplatiti.
Činjenica da će odsad morati podrobnom dokumentacijom obrazlagati bolovanja također nije uznemirila obiteljske liječnike jer, kaže, oni su i dosad plaćali kazne od 3 do 6 tisuća kuna i sve plaće koje je pacijent za vrijeme bolovanja dobio od HZZO-a uhvate li ih kontrolori HZZO-a da su neopravdano ostavili pacijenta kod kuće.
– Jedina je razlika što bolnički specijalisti više ne smiju propisati bolovanje, već mi, temeljem uvida u cjelokupno stanje pacijenta. Njegovu preporuku možemo uvažiti ili ne – naglasio je Malnar.
>> Još veće rasulo? Odlazak specijalistu nemoguća misija
>> Na pretrage čeka se mjesecima, a u rujnu će biti još gore!
